Članak “Dugina obitelj” napisan zbog podrške Paradi ponosa u Zagrebu, ali i zbog daljnjih reakcija nazadno-desnih političkih opcija očekivano je izazvao i neke komentare. Na jedan od njih sam opširno odgovorio, pa taj odgovor prenosim ovdje u cjelosti kao zaseban članak..
Za više informacija o nekim detaljima duhovnog odnosa prema spolu, rodu i seksualnosti, zainteresirane čitatelje upućujem na moj raniji članak “Pitanje roda – duhovna perspektiva”.
***
Zahvaljujem na trudu oko komentara, a posebice na prilici da dalje obrazložim zašto je itekako potrebno boriti se za prava različitih.
Odgovorit ću vam na dva načina – jedan je znanstveni, drugi je duhovni.
Jedna od netočnosti koja se pojavljuje u komentaru, a koja je važna za razumijevanje problematike o kojoj je riječ je sljedeća: “…(oni) ističu spol kao isključivi društveni konstrukt, negiraju biološke razlike između žena i muškaraca.” Naime, nisam čuo nikog iz LGBT svijeta tko bi poricao spol koji je BIOLOŠKA kategorija. Radi se o postojanju jedne druge kategorije koja je danas desničarima i nazadnjacima trn u oku, a to je – rod. Nažalost, to im smeta zbog ideologije, a ne zbog znanosti. Što se tiče znanosti, i psihološki i sociološki postoji iznimno velik broj razloga da se rod smatra sasvim zasebnim pojmom koji ne prati uvijek biološki spol. I to nepraćenje nije ni bolest ni poremećaj, već različitost. Nije ni isključivo društveni konstrukt, već je kombinacija socijalnih, psiholoških i genetskih činitelja. Naglašavam, radi se o rodu, a ne o spolu koji je biološka kategorija.
Nemam namjeru ovdje navoditi tisuće i tisuće znanstvenih radova koji su pokazali da je rodna i seksualna orijentacija jednostavno značajka ljudskog bića (poput boje kože ili kose). Upravo zbog toga se i promijenila društvena klima posljednjih najmanje pedeset godina te je prestalo proganjanje i obespravljenje rodno različitih. To jest, trebalo je prestati, međutim, nažalost, vidimo da nije. Napominjem da nije sve unutar LGBTQ itd. stvar roda, ali u svim slučajevima se radi o nebitnoj značajki, o nečemu što nas ni na koji način ne bi smjelo razdvajati.
Druga stvar iz znanosti, a na koju svi nazadni ideolozi prigodno zaboravljaju, je da seksualna orijentacija kao ni rodna orijentacija, niti bilo što drugo iz LGBT svijeta, ne spada u ideologiju ili svjetonazor. Dakle, to nije PRENOSIVO. Takvi se rađate i nema načina da vas netko uvjeri da je drugačije.
To su znanstvene činjenice, a iz njih automatski proizlazi da je sama riječ “propaganda” koju nazadnjaci koriste – zlonamjerna. Zlonamjerna je jer u neukim ljudima stvara osjećaj da im LGBT osobe na neki način mogu naštetiti, odnosno ugroziti njihov način života i njihovu seksualnu orijentaciju, itd. Propagandom nešto propagirate, uvjeravate drugog, nagovarate ga na nešto. Budući da ne možete heteroseksualnu osobu “nagovoriti” da bude nešto drugo, o čemu se onda radi?
Vaš strah da će djeca ili ljudi mijenjati SPOL samo tako, iz hira, jer ih je netko nagovorio, potpuno je neosnovan i zapravo nemoguć. Oni koji definitivno osjećaju da su u pogrešnom tijelu i žele promijeniti spol, trebaju imati tu mogućnost jer je alternativa tome doživotna patnja. Ne znam što vas plaši u Americi, ali znam da je ovdje situacija što se toga tiče sasvim u redu. Promjena spola je praćena ozbiljnim psihološkim, socijalnim, obiteljskim i svakojakim evaluacijama i pristupa joj se studiozno i nimalo hirovito. Broj ljudi koji će se u tako nešto upustiti je malen i odgovara prirodnoj raznolikosti u odnosu spola i roda.
Ako pričanje o postojanju LGBT osoba, upoznavanje s njima i njihovom različitosti, te javna borba za njihova prava spada pod propagandu, onda je to propaganda tolerancije. Što se mene tiče, svi ljudi i sva djeca bi se trebala podvrći toj vrsti “propagande” u kojoj se ideologija stavlja na stranu i u kojoj nema društvene diskriminacije zbog bilo kojih ljudskih značajki.
Toliko o znanosti. Sad malo o duhovnosti. ? U ovom slučaju, jedno i drugo ide ruku pod ruku. Duša nema spol, a bogami ni rod. Svijest također nema ni spola ni roda (Pitanje roda – duhovna perspektiva). Davanje prednosti tjelesnim značajkama (spol) obilježje je materijalističkih i dualističkih filozofija i religija. Psihološki i duhovno to znači da svaki muškarac nosi u sebi ženu, i svaka žena u sebi nosi muškarca. U nekim duhovnim školama integracija te dvije unutarnje energije smatra se vrhunskim postignućem. Ako u igru uvedete ideju reinkarnacije unutar koje sadašnji muškarac može imati sjećanje na mnoge živote u kojima je bio žena… Hm, što ste dobili? Zbunjenost? Nipošto. Dobili ste situaciju u kojoj ste sada u jednoj odjeći (tijelu), a sutra u nekoj drugoj. Vaša unutarnja bit neovisna je od toga. Negdje tamo u osmom stoljeću (znači kad su naši slavenski plemenski preci došli na ovo područje) u Indiji je živio veliki socijalni reformator, Adi Shankara, koji je izrekao i promovirao svetogrđe o jednakosti muškaraca i žena. Zamislite, tvrdio je da je atman ili duša ista i kod jednih i kod drugih, pa bi stoga žene trebale imati jednaka prava na obrazovanje, život, imovinu, itd. Trinaest stoljeća nakon toga mnoge žene su zaboravile da su i njima nekad oduzimana prava na potpuno isti način kao što se sada oduzimaju drugima.
Znam barem dvije stare kulture, potpuno različite od naše, u kojima su ljudi rođeni izvan prevladavajućeg rodnog obrasca muško/žensko (dakle, danas bi to bile LGBT osobe) smatrani pozitivno posebnima, dodirnutima božjim duhom. To je bilo tako upravo zbog snažne identifikacije s tijelom koja je za većinu ljudi vezujuća. Jedna od tih kultura je stara predvedska Indija gdje su se transrodne osobe smatrane svetima, a druga je neolitska kultura Stare Europe. Sadashiva tantra je poseban duhovni pravac zasnovan na istraživanju međuodnosa unutarnjih energija, kao i njihovo izražavanje u tijelu. Pretpostavljam da bi pričanje o tome u očima sveprisutnih čuvara “tradicije” bila LGBT propaganda. ?
Što se tiče vrlo razvijene i napredne neolitske civilizacije koja je tisućama godina obitavala na ovim prostorima, i tu su stvari poprilično različite. Primjerice, prema freskama na Kreti jasno je da spol ni rod nisu bili uopće društveno bitni. Žene i muškarci su podjednako sudjelovali u sportskim natjecanjima, a tjelesno se gotovo nisu razlikovali. Dogodilo se da je “Princeza s ljiljanima” – najpoznatija freska iz Knososa – na kraju ispao “Princ s ljiljanima”, što je vrlo nezgodno za “čuvare spola” i valjda također može spadati u LGBT propagandu. ?
Da spomenem Grčku kulturu? Kolijevku zapadne civilizacije u kojoj se jedino istospolna ljubav (i to između dva muškarca) smatrala Ljubavlju, a heteroseksualna se prakticirala samo za razmnožavanje. Ili bi i proučavanje povijesti i načina na koji su ljudi u raznim društvima i vremenskim razdobljima tretirali nešto što je oduvijek PRIRODNO postojalo, također bila LGBT propaganda? ?
Nu, meni je drago ako ste i vi za ravnopravnost, toleranciju i poštovanje. Nadam se da uviđate, ili ćete uvidjeti, da je zagovaranje toga zasnovano na znanosti, a ideja “propagande” na ideologiji.
***
Što se tiče zadnjih rečenica: “Znam da vi imate tendenciju reći da ne postoje ‘oni’ i ‘mi’, ali na ovoj razini svijesti i u datim nam uvjetima fizičkog svijeta, nažalost postoje podjele izazvane željom za moći, profitom i dominacijom – kako kroz povijest, tako i sad, kroz propagandu koja je trenutno na djelu.”
S tim ću se složiti, i na toj razini ću reći da je diskriminiranje različitih došlo iz ideoloških razloga potaknutim željom za moći i dominacijom. Naime, mnogo je lakše upravljati ljudima koji isto misle (tradicija) i isto se ponašaju. Ako bi se dogodilo da se neki počnu ponašati drugačije, to bi bilo strašno. Jedina propaganda koja je sada na djelu je desničarsko-nazadnjački uzlet koji poriče znanost (napisao sam vam ranije kako i zašto) te gura svijet natrag u mračni srednji vijek.
Također su se složiti s konstatacijom o svojoj sklonosti jedinstvu. Razlike me nikad nisu impresionirale, osim kao dobrodošao ukras na slici savršene povezanosti.
Ovu objavu možete pročitati i na drugim jezicima: Slovenski







Komentiraj