Zašto cijenim Patanđalija?

Neobično pitanje, s obzirom da većina ljudi nikad nije ni čula da je postojao čovjek s takvim imenom. Patanđali je nešto malo poznatiji među proučavateljima filozofije, posebice one indijske, te ljubiteljima joge. Kažem “nešto malo”, budući da je i u tom svijetu više poznat po čuvenju, dakle priči i komentarima drugih ljudi, nego po nečemu što je sam izrekao ili napisao.

Ima i za to opravdanja, jer ono što je izrekao, toliko je jednostavno i sažeto da najčešće izmiče složenom umu željnom i naviklom na barokne konstrukcije duhovnog svijeta.

Za razliku od većine autoriteta iz šarenog i nesigurnog svemira filozofskog i spoznajnog promišljanja, Patanđali je ukazao na postojanje osnovnog izvora svega što možemo nazvati svojim, ljudskim ili, općenito, svjesnim.

Jednostavno je: ako mislimo, osjećamo, spoznajemo, onda to činimo unutar određenog polja (kako se to danas lijepo naziva potaknuto znanjima iz fizike). Ako na moru vidimo val, onda je jasno da je on načinjen od mora. Val je more koje se kreće na određeni način.

Patanđali je, dakle, usred oluje praćene zapjenjenim valovima, ugledao more.

I dok su drugi pokušavali objasniti odakle ti valovi, zašto su takvi kakvi jesu, koja je njihova svrha ako ju imaju, tko ih je stvorio i kamo oni pokušavaju doći, Patanđali je na sve to odmahnuo rukom i proglasio sporednim. Možete provesti živote i živote razglabajući ta pitanja i NE ZNATI, to jest NE DOŽIVJETI samo more od kojeg su načinjeni.

I što vam onda sve to vrijedi?

U najboljem slučaju, na kraju ćete se ipak vratiti moru, shvativši da nije stvar u valovima. U najgorem, izgubit ćete se među njima u beskraj pokušavajući shvatiti njihovu narav, baveći se pjenom koja leprša oko njih.

Poučen desetljećima promatranja takozvanih “duhovnjaka” koje je, barem za sada, snašla gorka sudbina izgubljenih vječnih tragatelja, moje je poštovanje za Patanđalija raslo.

Od njegovih misli zapisano je malo i i kratko (njegove “Joga sutre” sastoje se od dvjestotinjak rečenica), ali to što je napisano zlata vrijedi.

Praktično prva od tih rečenica (tehnički druga, nakon uvodne izjave o početku) ukazuje na cilj i bit potrage. Ona glasi:

Devanagari: योगश्चित्तवृत्तिनिरोध

Sanskrt: yogaścittavṛttinirodhaḥ

Transkripcija: joga šćita vrti niroda

Prijevod: joga je nepomična svijest

Više o tome pisat ću u člancima koji dolaze. Za sada želim samo reći da, ako ne znate kakva je i što je “nepomična svijest”; ako ju ne vidite, ne osjećate i niste ju doživjeli, onda je sve što navodno znate o duhovnosti, a i o sebi samima, tek pjena na vrhu morskoga vala.

Ovu objavu možete pročitati i na drugim jezicima: Slovenski Engleski