Nije da se žalim, navikao sam, ali malo je ljudi s kojima doista mogu razgovarati o vizijama i rješenjima trenutnih problema ljudi i svijeta. O, naizgled svi o tome pričaju, ali to je doista samo naizgled. U biti, svatko zapravo gleda svoja posla i svoje trenutne interese, bilo da su oni financijske, osobne ili – hajde neka bude – duhovne naravi.
Ima više od desetljeća od kada sam napustio ladicu koja na sebi nosi naziv “duhovnost” i prešao u nešto transduhovno – nešto što je većini onih koji pripadaju tom području izvan dosega pažnje (doslovce, ne mogu zapravo shvatiti o čemu se radi, stalo pokušavajući svesti te informacije na klasičnu, egocentrično motiviranu samopomoć ili zaslađena, jednako tako samousmjerena duhovna obećanja o blaženstvu, zdravlju i sreći). S druge strane, već gotovo pet godina pokušavam okrenuti pažnju nekolicine na područje kriptovaluta i onog što nazivam “kritporevolucija”. Zbog toga sam zaradio mnoge izraze nevjerice, pa čak i optužbi onih koji o tome uglavnom ne znaju ništa, ali se boje zlouprabe tehnologije.
Rijedak zrak je i s jedne i sdruge strane, a sad je, čini mi se, postao još rijeđi. Naime, razlog mojeg interesa za kriptoideje je društvena promjena. Čim sam došao u kontakt s tim (trebalo mi je mao vremena da nađem vremena za to, priznajem) shvatio sam potencijal koji decentralizirane financije nose u sebi. To je potencijal toliko korijenite društvene promjene da mnogi nisu u stanju čak ni zamisliti o čemu se radi. Podsjetilo me to na transduhovnu narav informacija o slobodi, prosvjetljenju i onome što se – zgodno – naziva decentralizacija svijesti.
Činjenica je da ljudi koji se zanimaju za kriptovalute velikom većinom rade to samo i isključivo zbog mogućnosti zarade. S jedne strane to je u redu jer taj motivacijski činitelj pokreće cijelu industriju mnogo bolje i brže od bila kakvih “plemenitih” ideja. No, to istodobno znači da nema baš mnogo onih koji uopće vide transformacijski potencijal koji se valja ispod površine. A on je toliko velik da ga je teško izraziti. Decentralizirane financije mogu potaknuti nastanak decentraliziranog društva. A to, dragi moji, mijena svijet! To mijenja doslovce – sve.
Međutim, većinski pripadnik interesne skupine koja prati kripto će vam na to reći: “Super, ali nemoj sad o tome, reci mi kad da investiram i u što da investiram da zaradim te silne novce o kojima svi pričaju.” Malobrojni su oni koji razumiju kripto u dovoljnoj mjeri, a da nisu zavedeni njegovim financijskim vidom.
Činjenica je da većinski pripadnik interesne skupine koja prati duhovnost ima ideološki ugrađenu odbojnost prema matematici i tehnologiji općenito, a kriptotehnologija im je “špansko selo”, kako se to nekad zvalo. Šteta, jer to odmah znači da ima malo onih koji mogu razumjeti njen transformacijski potencijal.
Uglavnom, zrak je toiko rijedak da čak kad ljudima izravno napišete što se može dogoditi ako bismo primijenii ovaj ili onaj postupak, njih 99% uopće neće shvaćati o čemu se radi.
U prvoj rečenici sam napisao da se ne žalim. Navikao sam. Prilagođavam se. S onima koji to žele i mogu, pričam o promjenama koje se mogu dogoditi, o vizijama koje traže prostor ne bi li se ostvarile te o ljudima koji, potpuno nevidljivo za oči masa, te vizije preispituju, što u teoriji što u praksi. (Jedno od mjesta na kojem to radim je FB grupa Kripto(r)evolucija.)
Međutim, tu i tamo, uz rizik nerazumijevanja, ponekad pokušavam svima objasniti potencijale preobrazbe koji su već tu, među nama. Jedan od takvih pokušaja je i ovaj članak. Nastao je potaknut za sada još teorijskim zamislima o nečemu što se naziva SBT ili “soulboudn token”. Upozoravam vas da ga nećete u potpunosti razumjeti ako nemate osnove obrazovanja o kriptotehnologiji. Ali, opet, upravo to bi vas moglo privući i potaknuti da to obrazovanje steknete. (Pod “obrazovanje” mislim na sličan set vještina koje ste morali usvojiti kad ste naučili raditi s računalima, internetom ili emailovima.)
U redu, hajde da vidimo o čemu je riječ.
***
Prije nekih mjesec dana na Social Science Research Networku objavljen je članak (White Paper, mogli bismo reći) pod naslovom “Decentralizirano društvo: pronalazak web3 duše”. Potpisnici rada su E. Glen Weyl (Microsoft Research, RadicalChange Foundation), Puja Ohlhaver (Flashrobots Ltd.) i Vitalik Buterin (Ethereum Foundation). Respektibilna mlada ekipa, nema što.
Rad rješava mnoge aktualne probleme koji se pojavljuju u kriptosvijetu. Jedan od njih je jedinstvena identifikacija vlasnika kriptonovčanika. Najpovršniji ali ekonomski iznimno važan problem koji nastaje zbog nepostojanja takve identifikacije je područje financija, primjerice kreditiranja pojedinaca. Međutim, taj se isti problem javlja u mnogim životnim područjima koja naizgled zahtjevaju centralizirana rješenja (instituciju koja kontrolira identifikaciju).
Jednostavno rečeno, decentralizrano rješenje je token koji, jednom kad uđe u novčanik, iz njega više ne može izići. Tako bi primjerice diploma mogla biti takav token. Ne možete ju falsificirati, ne možete ju prenijeti nikom drugom. Obrazovna institucija pošalje token u vaš novčanik i on iz njega ne može van. Autori to nazivju “duša” – što je, očigledno, razlog za kontroverzu.
Postojanje takvih tokena omogućilo bi, kažu autori, nastanak doista decentraliziranog društva (DESOC je kratica za “decentralised society”).
Rad dalje obrađuje ove teme: Što su SBT-ovi, Primjeri uporabe, Decentralizirano društvo, Problemi u primjeni i Načini ostvarivanja.
Kao osnova svega, jasno vam je da nastaje problem ako izgubite kontakt sa svojom “dušom” , to jest novčanikom. Već znate, jel’ tako, kako je pristup vašem novčaniku jedina stvar koju nikada, ali baš nikada, ne smijete dijeliti s nikim drugim. Ipak, paradoksalno, jedan od primjera uporabe SBT-a je obnova vaših privatnih ključeva (u slučaju da ih ikada izgubite). Nemojte me pitati kako – ne znam, ali ako netko zna, samo naprijed. Ali eto, SBT-ovi su način da vi i vaša “duša” ostanete u sigurnom kontaktu.
I na posljetku, ali ne najmanje važno, pitanje upravljanja, političkog ili poslovnog, na decentralizirani način. SBT-ovi, kao jedinstveni način privatne identifikacije i tu stvar guraju bliže ostvarenju.
Primjerice, najčešći način upravljanja trenutnim DAO-ima (decentraiziranim autonomnim organizacijama) je “jedan token, jedan glas”. To otvara mogućnost da netko kupi dovoljno tokena i preuzme kontrolu nad organizacijom, iako se ona naziva decentraliziranom. SBT to očigledno rješava – jedan SBT, jedan glas.
Tu dolazimo do vrlo zanimljivog zapleta: ideološka orjentacija glasača. Autori članka kažu kako bi ukupni glasovi koji dolaze iz novčanika koji sadrže u sebi iste ili slične SBT-ove vrijedili manje (jer isti SBT-ovi ukazuju na sličnu ili istu ideološku orjentaciju) nego ukupni glasovi koji doaze iz novčanika s različitim drugim SBT-ovima (različita ideologija i svjetonazor).
PAZITE! Pročitajte ovo još jednom, molim! Pročitajte i razmislite, jer ovo je JEDINI PRIJEDLOG KOJEG SAM IKADA DO SADA ČUO a koji barem pokušava izbaciti manipulaciju, ideologiju i svjetonazor iz političkog odlučivanja.
Doista, što se mene tiče, ovo je NAJREVOLUCIONARNIJA DRUŠTVENA IDEJA koja je do sada došla iz ludog kriptoprostora!
Doista bih volio da razmilsite o tome, pokušate shvatiti što to znači i iznesete svoje mišljenje u komentarima.
Da bih vam pomogao u tome, evo malog objašnjenja (uz ogradu da se radi o mojem shvaćanju ideja iznesenih u radu).
Sociološki gledano decentralizacija (pa i demokracija) je moguća jedino ako imamo ideološki dovoljno raznoliku skupinu. U okolnostima nezapriječene slobode, ljudi će se prirodno distribuirati po svojem svjetonazoru, interesima i aktivnostima. Konkretno, islamska država ili katolička država (u kojoj 90% ili više ljudi ima isti svjetonazor) po definiciji ne mogu biti demokratske ni decentralizirane. Da budemo fer, ni ateistička država to ne može biti. (Ovo je mnogima teško probaviti, jer se danas gotovo sve vrti oko ideologije.
Na manjoj skali, svaka odluka koju “demokratski” donesu većinom ljudi istog svjetonazora, ima u sebi ugrađen potencijal da bude “iskrivljena” (bias), neobjektivna i stoga manje korisna, ako uopće korisna ukoliko je donešena isključivo na osnovi svjetonazora.
Današnja demokracija je (između ostalog) korumpirana ideologijom jer se upravo preko nje vrši pritisak i manipulacija ljudima. Usprkos stalnom pozivanju na zdrav razum, vlastito promišljanje i vlastite odluke, zapravo smo u situaciji da je većina ljudi u nekoj vrsti zombi stanja u kojem odlučuju emocijama i uvjerenjima, a ne glavom i razumom. Na taj način ljudi djeluju protiv sebe jer kad bi dobro razmislili shvatili bi da nije važno da li državu dobro vodi vjernik ili ateista. Popravak ceste, recimo, dobra raspodjela prireza i poreza, ne ovise uopće o tome u što tko vjeruje, nego je li sposoban ili nije.
Odvajanje ideologije od upravljanja društvom i javnim dobrom bi morao biti konsenzus i početna točka za uspostavu pravednijeg i potencijalno doista decentraliziranog društva.
Tu je, naravno, prva barijera koju mnogi današnji političari neće moći savladati jer su cijeli svoj pristup zasnovali na idelogiji.
Ali, recimo da tu barijeru savladamo i složimo se da ideologija ide u političku i društvenu prošlost.
Ljudi će i dalje imati svoja uvjerenja koja će utjecati na njihove odluke (koje bi morale biti lišene ideologije). Kako ćemo to spirječiti i, usostalom, kako ćemo to izmjeriti?
Spriječiti ne možemo novim ideologijama, promjenama mišljenja i utjecajem na ljude (sloboda je prioritet, to ne smijemo zaboraviti). Ali, možemo se složiti da svaka ideološki donesena odluka ima u sebi potencijal da bude MANJE vrijedna od one ne-ideološki donesene.
Rješenje problema može biti u MJERENJU ideologije i algoritamskom umanjenju (ili povećanju) vrijednosti glasova prema ideološkoj distribuciji glasača.
Dakle, tehnički kako to izvesti?
SBT za glasanje je jedan – jedan SBT, jedan glas. Ali, program za glasanje je neka vrst web3 aplikacije na koju se priključujemo svojom “dušom” (novčanikom). Taj program traži od nas dozvolu da pogleda sve SBT-ove koj se nalaze u našem novčaniku.
I na taj način izmjeri “ideologiju”!
Recimo, ako za neku odluku glasuje 51% ljudi to je prema današnjim demokratskim standardima većina koja pobjeđuje. Međutim, ako tih 51% u svojim novčanicima ima SBT neke katoličke organizacije, to znači da imamo NEPRIRODNU distribuciju u tom glasačkom tijelu. Neprirodna je jer nema šanse da za neku odluku glasaju SAMO oni koji su članovi katoličkih organizacija.
Pazite, ovaj prijedlog nije ideološki. Umanjenje vrijednosti takvih glasova dogodilo bi se i da 51% glasača imaju u svojim novčanicima SBT lokalnog kazališta (dakle, odluku su donjeli samo oni koji idu u kazalište, a ne svi).
Točno koliko umanjenja vrijednosti ideološki motiviranih odluka je stvar ispitivanja. To autori i predlažu, jer u ovom trenutku nitko nije dovoljno pametan da predvidi sve mogućnosti i praksu koja bi iz toga proizašla.
Ali, kao što vidite ovo je doista JEDINI, ama baš jedini prijedlog društvenih promjena koje bi smanjile utjecaj ideologije na javno dobro.
Ja za drugi ne znam, niti mislim da je moguć, jer bi svako drugo djelovanje protiv ideologije i svjetnazora bilo sumnjivo sa stajališta slobode i na posljetku bi predstavljalo novu ideologiju.
SBT to rješava dajući ljudima slobodu da rade i vjeruju što god hoće, ali uz opći konsenzus da ideološkim odlukama dajemo manju vrijednost od onih koje su donešene uz prirodnu distribuciju uvjerenja, interesa i svjetonazora.
***
Slični pokazatelj može se upotrijebiti za određivanje koliko je neki kriptoprojekt doista decentraiziran. Slični ili isti SBT-ovi u novčanicima koji upravljaju projektom ukazuju na centralizaciju.
Sljedeća primjena SBT-a je u financiranju javnog dobra. Za to plaćamo poreze, jel tako. Međutim, svi smo svjedoci kako porezni sustav može biti nepravedan, zloupotrebljen ili jednostavno promašen. Autori članka tvrde da bi SBT-ovi mogli omogućiti nešto što se naziva “kvadratno financiranje”, a zasnovano je na podacimo koliko ljudi doista treba i koristi neko javno dobro, a ne na političkim odlukama. “Kvadratno financiranje” nije specifično kriptoideja, ali SBT-ovi mogu riješiti neke od problema povezanim s tim.
Daljnja primjena uključuje prikupjanje podataka više kvalitete koja bi omogućila AI bolje prediktivne modele i bolje prijedloge rješavanja problema. Mora se priznati da na više mjesta te ideje izgledaju distopijske. Protivnici tehnologije i oni koji se boje da ćemo zbog nje izgubiti ljuskost mogli bi u njima pronaći dodatne razloge za strah. Međutim, imajte na umu da se ovdje radi o jednoj bitnoj razlici: DECENTRALIZIRANOM SUSTAVU. To znači da nema središnjeg entiteta koji može donositi odluke u vaše ime, odnosno da ni jedan podatak iz vaše “duše” nije dostupan nikome kome vi sami iste taj podatak dali. To je sasvim drugačija situacija od distopijskog straha od superračunala koje će upravljati svima.
Šesti dio rada opisuje kako bi moglo izgledati decentralizirano društvo. Radi se o simbiozi fizičkog i virtualnog (naravno), a organizacija nije hijerarhijska nego mrežna.
Na ovom mjestu autori upozoravaju na moguće mračne scenarije razvoja društva ukazujući na problem trenutnog Defi sektora koji, a to je jasno, nije toliko decentraliziran kao što mu ime kaže.
Ima tu još toga – imajte na umu da se radi o znanstvenom radu u što trenutno nemam volje ulaziti (ovo je samo kratki izvještaj).
Također, imajte na umu da tehnički dio SBT-a uopće nije razrađen. Ne zna se kako će se SBT-ovi zapravo stvarati u kriptomreži (to nije mali problem i autori daju neka od mogućih rješenja, ali samo kao ideje).
***
Rad završava zanimljivom primjedbom koju ću istaknuti: SVI DRUŠTVENI PROBLEMI UZROKOVANI TEHNOLOŠKIM NAPRETKOM MOGU SE PRIPISATI (PROSJEČNIM) LJUDIMA.
Drugim riječima, dragi moji, nisu krivi ONI, nego MI.
Jasno mi je da će ovako nešto izazvati različite reakcije, posebice u trenutku kad je velik broj ljudi nabrušen protiv tajanstvenih NJIH, ali moram reći da je upravo taj završni dio potpuno u skladu s mojim vlastitim mišljenjem.
Naime, ako su ljudi krivi za zouporabe, onda ljudi mogu taj problem i riješiti. Radi se o abecedi kreativnog suočavanja sa životom, pa je to pravo mjesto za završetak ovog kratkog osvrta.
A vaše misli o SBT-u su…. ?
Ovu objavu možete pročitati i na drugim jezicima: Slovenski
Moglo bi vas zanimati
Komentiraj