Prvi članak na online tečaju o uporabi kriptovalute posvećen je osnovnim znanjima o uporabi novog načina plaćanja. Osnovne podatke o blockchain tehnologiji i kriptovaluti mogli ste dobiti u mojim prethodnim člancima, ili pak iz drugih izvora informacija. Sada ćemo se usmjeriti na određene praktične vidove te promjene, posebice na one koje se tiču sigurnosti vaših sredstava.

S jedne strane, preskakanje posrednika u razmjeni energije (banka) ima svoje prednosti. S druge strane, to zahtijeva povećanu odgovornost i brigu za sigurnost. Primjerice, ako pogriješite u bankovnoj uplati, povrat je relativno jednostavan (nazovete banku, identificirate se i ljubazni će službenici učiniti sve da vam pomognu). Ako pogriješite pri kripto uplati, povrat je nemoguć (nemate koga nazvati jer ne postoji ustanova koja to radi, a čak i vaš prijatelj, stručnjak za kompjutere, neće moći ništa učiniti jer su kriptotransakcije ireverzibilne pa će vam uz svu svoju stručnost poslužiti samo kao rame za plakanje). Ako izgubite bankovnu karticu, možete je poništiti i dobiti novu; ako izgubite privatne ključeve od svog kriptoračuna, nitko vam ih više ne može obnoviti (preostaje vam samo vaš super informatički obrazovani prijatelj, koji vam ovaj put neće čak ni rame ponuditi, nego će vas opsovati jer ste opet napravili nepopravljivu glupost). Sve u svemu, neželjena i za neke zastrašujuća popratna pojava uporabe kriptovalute je preuzimanje odgovornosti za svoje postupke.

Članak koji slijedi obrađuje tu i sličnu problematiku pružajući vam sve potrebne informacije u vezi baratanja kriptosredstvima (osnovna znanja o načinu na koji kriptovaluta funkcionira, javni i privatni ključevi, razne vrste novčanika, briga za njihovu sigurnost i mjere opreza kod baratanja kriptovalutom). Iako je članak teoretski, toplo preporučujem da ga proučite. Potrudio sam se inače složene informacije objasniti jednostavno, te istaknuti one koje će vam u praksi biti potrebne. Također, u komentarima možete postaviti pitanja na koja ću odgovoriti čim to bude vremenski moguće.

Da biste otvorili pristup članku, kliknite na „Pay 10“ (Naravno, u svom SatoshiPay novčaniku koji je u vašem pregledniku morate imati barem 10 Lumena. Ako ih nemate, ili niste sigurni o čemu je riječ, pročitajte članak “Kriptotečaj” u kojem se nalaze napuci o tome kako pribaviti Lumene.)

 


 

Otpočet ću članak na pomalo neuobičajeni način – objašnjenjem nečeg što je suprotno kriptozamislima, a što se, nažalost, pojavljuje pod tim istim imenom. Dakle, najprije ćemo kratko obraditi kriptostranputice, a zatim se prebaciti na konkretna znanja o kriptonovcu.

 

Kriptostranputice

O, da, ima ih! Kriptosvijet je donedavno bio divlji zapad, bez zakona i pravila. Nije ni sad mnogo bolji, a neki misle i da ne treba biti (da se izbjegne uplitanje centara moći u cijelu priču). Na stranu to, navest ću samo neke od mogućih skretanja koja su samo naizgled dio kriptoideje, a u biti predstavljaju njenu zlouporabu.

Pohlepa i investicijska groznica

90% ljudi koji danas investiraju u kriptonovac čini to zato što žele nabrzinu zaraditi. Većina njih čak ni ne razumije o čemu se radi, već samo znaju da stvar „raste“. Da se razumijemo, nemam ništa protiv investicije i zarade. S obzirom na situaciju, vjerojatno je da će oni koji dovoljno rano investiraju od toga imati zaradu koja se legalno ne može ostvariti nigdje drugdje. No, to otvara prostor pogrešnom sagledavanju utjecaja i potencijala kriptonovca, kao i pravim pravcatim prevarama.

 

Prevare

Kriptovaluta koju tim programera (ili jedan jedini) pokrene samo da bi privukao naivne. Profesionalno dizajnirane web stranice, velika obećanja, vrlo mala cijena pojedinog novčića i posebne ponude za rane investitore. Potencijal zarade x1000 ili možda x100000 u nekoliko mjeseci. Naravno, nakon što investitori ulože nekoliko stotina tisuća dolara u jeftine novčiće, programer jednostavno odustane od daljnjeg razvoja cijelog projekta i odšeće s dolarima ili eurima koje je dobio prodajom novčića u fazi ranog oduševljenja investitora.

Slično je s lažnim ili polulažnim ICO projektima (Initial Coin Offering). Ovdje se radi o malo složenijoj situaciji, jer ICO nije vezan samo uz kriptovalutu nego uz određeni projekt. Recimo, mogli biste pokrenuti startup koji će se baviti iznajmljivanjem automobila na poseban, do sada neviđen način. Usluge će se plaćati takozvanim tokenima (vrsta kriptonovca). Za razvoj projekta trebat će vam milijun dolara. Tokeni koje sada prodate za milijun, vrijedit će najmanje deset kad projekt krene. Investitori navale. Međutim, kao što se dobro zna, 80% startupa ionako propada, tako da nije čudno ako propadne i vaš. Ali, to vama više nije bitno, imate svoj milijun, zar ne?

Napominjem, ovo ne znači da su sve nove kriptovalute i svi ICO-i prevara. To znači da bi mogli biti i da je na vama odgovornost da provjerite u što ulažete. Apsolutno se ne slažem s odlukama nekih velikih kompanija poput Facebooka, da izbace SVE reklame vezane uz kripto i ICO, zbog „nepoštene marketinške prakse“. Takva „presuda“ je sama po sebi nepoštena prema onima koji nisu prevaranti (a ima ih mnogo; kriptovaluta i ICO sustav otvaraju nova vrata investiranju koje sa sobom nosi mnoge prednosti). Izigravanje dušebrižnika nikad nije dobra politika.

Umjesto toga, svatko od nas mora preuzeti odgovornost na sebe i naučiti provjeriti svaki projekt u koji eventualno želi investirati. To se zapravo može vrlo lako učiniti (iako to nije tema ovog članka). Poanta je na preuzimanju odgovornosti za svoje postupke, a ne na kontroli tuđih.

 

Ponzi sheme

Sjećate li se onih pisama koja su nekad kružila naokolo, u kojima se traži da pošaljete neki manji iznos na nekoliko adresa? Nakon toga maknete prvu adresu, a svoje ime stavite na zadnje mjesto. Zatim pošaljete to isto pismo desetorici svojih prijatelja. Obećanje tog postupka je da ćete u kratko vrijeme dobiti veliku količinu novca jer, dok vaše ime dođe na red, stotine ljudi će vam poslati pokoju novčanicu.

To je bezazleni oblik Ponzi sheme. Mnogo ozbiljnije prevare uključuju i ozbiljnije novce, ali uvijek u smislu da novi investitori isplaćuju stare. Naravno, cijela ta piramida osuđena je na rušenje u trenutku kad se raširi do te mjere da novih investitora više nema. Rani ulagači zarade, većina ostane praznih rukava.

Kriptovaluta općenito ima neugodnu sklonost privlačenja optužbi za tu vrstu prevare, čak i onda kad nema ni traga tako nečem. Srećom, tako je u većini slučajeva. Međutim, mnogi suvremeni „ponzijevci“ (shema je dobila ime po Charlesu Ponziju, koji je dvadesetih godina prošlog stoljeća organizirao niz takvih „poslova“ na kojima je dobro zarađivao) prepoznali su mogućnost obnove te stare „igre“. Tako su primjerice nastali Bitconnect (koji je nedavno neslavno skončao, ostavivši mnoge bez uloženog novca), a popularan je i OneCoin koji je krenuo iz Bugarske i još se uvijek drži (unatoč pravnim problemima u mnogim državama), ali će nesumnjivo završiti na isti način.

Uglavnom, kad god se suočite sa sustavom koji se oslanja na novačenje novih korisnika iz čijih se uloga piramidalno isplaćuje dobit, budite vrlo, vrlo oprezni. Zapravo, držite se podalje od toga. Obećanje lake i brze zarade uvijek je sumnjiva stvar, a na vama je da procijenite o čemu se radi. Prisjetite se – odgovornost je u vašim rukama i nitko umjesto vas neće brinuti o vašoj dobrobiti.

 

Nakon kriptostranputica u koje, nadam se, nećete zalutati, vrijeme je da se posvetimo konkretnim znanjima i postupcima s kriptovalutom.

 

Gdje je moj kriptonovac?

Navikli smo na zamisao da je novac materijalna stvar. Novčanice. Cash. Opipljivo i stvarno. Eventualno pristajemo na brojku na svom bankovnom računu, ali i to samo zato što vjerujemo da se ta brojka u svakom trenutku može pretvoriti u novčanicu.

Ne razmišljamo previše o tome da novac nije uvijek bio takav (ako ništa drugo, nije bilo papira), već smo koristili razna sredstva da bismo izrazili koliko vrijedimo. Osim povijesno poznatih podataka o razvoju novca (od školjaka, preko grumena dragocjenog kamenja, zlata i srebra, pa do papirnatih obveznica i novčanica), postoji malo poznata zamisao o arthi, koja dolazi iz drevne Indije. Artha objašnjava da bogatstvo nije ono što posjedujete, već ono čemu imate pristup. Također objašnjava da je bogatstvo prije svega energija, a tek onda materija. I još: bogatstvo je pitanje povjerenja koje drugi ljudi imaju u vas.

Ovakve rečenice mogle bi zvučati kao idealističko/duhovna utopija. Priznajem, sve do pojave kriptovaluta nije bilo previše razloga da ih se smatra realnima. Upravo suprotno; stvarnost državnog novca, bankarskog sustava i svega ostalog ukazivala je na to da je bogatstvo itekako upravo to što posjedujete, da je izrazito materijalno (jer tko pita za vašu energiju) i da ga možete skupiti najviše na prevaru, a ne na povjerenje.

Ne kažem da kriptovaluta sve to rješava odjednom i kao čarolijom. Ali, ima potencijala koji donose promjenu.

Prvo, morate razumjeti da vi nikad ne posjedujete kriptonovac, to jest da kriptonovac ne postoji u materijalnom obliku. Kriptonovac je ZAPIS o vašoj vrijednosti. Ono što vi posjedujete i što čuvate su KLJUČEVI kojima otvarate taj zapis i dokazujete da možete trošiti vrijednost o kojoj je riječ.

Zapis o toj vrijednosti čuva se u bazi podataka, koja je uglavnom javna. „Uglavnom“ je ovdje zbog iznimaka u slučaju „privatnih kriptovaluta“ poput Monera, Zcacha, Verga i drugih koje na ovaj ili onaj način skrivaju transakcije, primatelje i/ili pošiljatelje, IP adrese, itd. Primjerice, na ovoj adresi možete pogledati i pretražiti zapise o svim Bitcoin transakcijama od njegova početka, te iznos Bitcoina koji se nalaze na svim računima.

U tražilicu možete upisati broj zapisa (block hight), javni ključ (adresu), broj transakcije (transaction hash) itd. i dobiti željene podatke. Primijetit ćete da u svemu tome nema imena.

Točno tako: zapis o vrijednosti u kriptovalutama jest javan, ali nije povezan s ljudima i njihovim imenima. Računi (adrese ili javni ključevi) ne glase na ime. Tko ih ima, odnosno, bolje reći, tko ih zna, ima pristup navedenim vrijednostima u pojedinim zapisima.

Upravo ta činjenica povlači za sobom potrebu za povećanom brigom o sigurnosti. Jer, ako nekome povjerite svoje znanje o pristupu zapisu o vrijednosti (namjerno ili nenamjerno), time ste mu omogućili korištenje tih sredstava. Nitko neće provjeravati tko je taj koji ima to znanje. Znanje je ključ i jedina mjera energije i vrijednosti.

Upravo zbog toga morate promijeniti svoj pogled na vrijednost: ONA JE U VAŠIM RUKAMA. Nema posrednika kojem ste predali vrijednost na čuvanje. Jedini čuvar te vrijednosti ste vi.

 

Javni ključevi

„Javni ključ“ je izraz koji zapravo označava vašu adresu unutar ukupnih zapisa o kriptosredstvima. Razmišljajte o tome kao o broju svog računa. Dakle vaša adresa, račun ili javni ključ je nešto što možete podijeliti s prijateljima ili ljudima od kojih želite primiti sredstva.

Javni ključ je niz brojeva i/ili slova. Može primjerice izgledati ovako:

3048 0241 00C9 18FA CF8D EB2D EFD5 FD37 89B9 E069 EA97 FC20 5E35 F577 EE31 C4FB C6E4 4811 7D86 BC8F BAFA 362F 922B F01B 2F40 C744 2654 C0DD 2881 D673 CA2B 4003 C266 E2CD CB02 0301 0001

 

Zavisno od kriptovalute javni ključevi ili adrese mogu biti i kraći (gornji je primjer doista rijetko dugačak), ali ponekad ćete morati sve to utipkati da biste poslali nekome sredstva. Zbog toga dobro dođu kodovi za skeniranje. Recimo, da biste primili sredstva, mogli biste nekome poslati sken svog javnog ključa:

 

Uglavnom, javni ključ je – javan. On služi za slanje sredstava na vašu adresu.

Da biste ta sredstva koristili, potreban vam je privatni ključ.

 

Privatni ključevi

Kao što mu ime kaže, privatni je ključ nešto što ni u kom slučaju ne dijelite ni s kim, ne ostavljate na svom radnom stolu, ne pokazujete prijateljima, ne dijelite na društvenim mrežama ili u mailovima. Štoviše, najbolje je da ga čuvate na papiru, u sefu ili na nekom drugom sigurnom mjestu.

Ponekad nećete ni znati svoje privatne ključeve (u množini, zbog toga što vaš novčanik – o tome će biti riječi kasnije – može imati više javnih ključeva, pa prema tome i više privatnih ključeva), ali ćete znati svoju „frazu“. Radi se o nizu riječi (recimo 12 ili 24 riječi, poredanih u točnom nizu) koje služe za obnovu javnih i privatnih ključeva preko određenog softvera.

Privatni ključ također je niz brojeva i slova. Radi se o varijabli koja se koristi uz određeni algoritam pri kriptiranju kodova. Može izgledati ovako:

 

5Kb8kLf9zgWQnogidDA76MzPL6TsZZY36hWXMssSzNydYXYB9KF

 

Primjerice, ovo je privatni Bitcoin ključ (uvijek počinje brojem 5). Ne znam koju adresu otvara, ali sam siguran da na njoj ima 0 Bitcoina. 😊

Nemojte paničariti na ovom mjestu, molim vas. Znam da na prvi pogled sve skupa može izgledati složeno, ali namjena ovog tečaja je da vam na primjerima pokaže kako se i to može relativno lako savladati. Za sada smo još na teoriji i osnovnim informacijama koje su potrebne prije prakse.

 

Tko čuva zapise?

Nitko određen. I svi pomalo. Zapravo, najodgovorniji i najzainteresiraniji za održavanje zapisa su takozvani „rudari“. Kriptorudarenje je ingeniozna ideja koja je omogućila da se neki ljudi nagrade za održavanje zapisa. Nagrađuju se u određenom obliku natjecanja (za što služe kompjuteri, to jest posebna oprema). Tko prvi pronađe rješenje određene zagonetke (mogao bih sada objasniti kako se to radi, uvesti pojmove kao hash ili noonce, ali bilo bi presloženo i u biti vam neće biti potrebno), dobiva pravo da zapiše sljedeći blok u javni zapis te za to prima određenu nagradu u smislu naknade, ali i stvaranja novih kriptonovčića. Opisani postupak vrijedi za Bitcoin i sve druge kriptovalute koje koriste takozvani POW ili „proof of work“ koncept (dokaz radom). To se pomalo mijenja u POS koncept, „proof of stake“ (dokaz ulogom), ali i to su detalji koji vam u praksi zapravo nisu bitni.

Ono što općenito morate znati jest da nema centralne institucije koja izdaje kriptonovac (država), nema posrednika koji se za to brine (banka), već se čuvanje i vrijednost određuju na temelju javnog konsenzusa, odnosno povjerenja koje imaju ljudi u takav način plaćanja. Naravno, da bi to bilo moguće ostvariti, potrebna je tehnologija i internet. Ali, to ionako imamo.

Drugim riječima, tako dugo dok je interneta i kompjutera i tako dugo dok ljudi (naglašavam, ljudi poput vas ili mene, a ne institucije) imaju interesa za to, kriptonovac će postojati.

Radi se o zanimljivom preokretu od kontrole centra do potpuno decentraliziranog pristupa jednom od temelja naše egzistencije: razmjeni vrijednosti, plaćanju računa te eventualna zarada i život u obilju.

 

Kako doći do kriptonovca?

Postoje tri načina da dođete do kriptonovca:

  1. Počnete rudariti Bitcoin ili neku drugu kriptovalutu koja se održava sustavom POW (proof of work, dokaz radom)
  2. Kao poduzetnik naplaćujete svoje proizvode ili usluge u kriptovaluti; ili možda, primate dio plaće na taj način
  3. Kupite nešto kriptovalute u specijaliziranoj mjenjačnici koja je prodaje za takozvanu „fiat valutu“ (eure, dolare itd.).

 

Prvu kategoriju možemo preskočiti. Gotovo je sigurno da niste na tom mjestu, jer vam u tom slučaju ovaj članak ne bi trebao. Znali biste sve o tome. Ako bilo kada prijeđete među kriptorudare, ovog minitečaja ćete se sjećati kao dječjeg vrtića.

U drugoj kategoriji biste se mogli naći. Ako ne kao poduzetnik, onda kao bloger, promotor ili podržavatelj nekih online projekata. Primjerice, možda ste na osnovi mog članka dobili 50 Lumena u sklopu promocije SatoshiPay sustava. Vrlo često ćete naići na situacije u kojima novi kriptoprojekti jednostavno dijele sredstva poradi širenja svjesnosti o tome što rade i uključivanja većeg broja ljudi u svoje aktivnosti.

A ako ste poduzetnik i imate svoj posao, teoretski biste mogli razmišljati da osim uobičajenih valuta počnete primati kripto. No, tu ćete naići na legalne problemčiće. Kako prijaviti prihod koji ste na taj način stekli? Kako i koliko platiti porez i uopće omogućiti poreznim vlastima da imaju uvid u vaše kriptoposlovanje? U ovom trenutku, barem u Hrvatskoj, ako nazovete poreznu upravu i pitate za tako nešto, pripremite se na blank stanku u kojoj će službenik s druge strane stola ili telefona vjerojatno razmišljati o tome jeste li ludi ili samo dovoljno hrabri da ga zajexxxxte s nekim tamo kriptoglupostima. U susjednoj Sloveniji situacija je mnogo bolja (Vlada službeno podržava blockchain projekte i startupove), međutim, nisam siguran da i oni znaju kako će regulirati cijelu tu priču. No, vrijeme će pokazati u kojem će smjeru ići potencijalna kriptonaplata u poslovanju.

I treći način, na koji ćemo se usmjeriti, je kupovina kriptovalute preko mjenjačnice.

 

Kriptomjenjačnice

Kriptomjenjačnica je online sustav preko kojeg možete zamijeniti svoj novac (eure, dolare, možda i kune) za određenu kriptovalutu (najčešće Bitcoin, Litecoin ili Ether). Da biste to mogli učiniti morate se registrirati, proći kroz određeni KYC postupak (Know Your Customer, „znaj tko ti je korisnik“) koji je obavezan. Mjenjačnice su često pod velikom prismotrom zbog lošeg glasa koji bije kriptovalute da služe kao sredstvo pranja novca. Zbog toga poduzimaju sve mjere da izbjegnu zatvaranje i eventualne probleme s poreznim i državnim službama.

Dakle, kad se u drugom koraku budete registrirali na mjenjačnicu Coinbase (koja će nam poslužiti kao mjesto za kupovinu kriptovalute), pripremite fotografije osobnih dokumenata. Također, trebat će vam i valjana kreditna kartica. Moguće je raditi i transfer sredstava bankovnom transakcijom, ali traje mnogo dulje i složenije je.

Ono što morate znati je da su mjenjačnice obično centralizirani sustavi. To znači da, ako kupljenu kriptovalutu ostavite na svom računu kod mjenjačnice, to je kao da ste ostavili novac u banci. On nije kod vas. Imate samo račun kod njih. Međutim, kriptomjenjačnice ne uživaju nikakvu zaštitu države, pa je to mnogo gore nego da ste novac ostavili banci. Ako mjenjačnica propadne, bude hakirana ili na bilo koji način zatvori svoja vrata, vaša će sredstva nestati zajedno s njom.

Znači, jedno od važnih pravila kriptosigurnosti: ne držite sredstva na računu mjenjačnice dulje nego je to potrebno. Toga se držite, OSIM u slučaju ako računate na kratkotrajna ulaganja, dnevnu trgovinu i zaradu na taj način. Budući da nama to nije u fokusu, naučit ćemo kako kupiti kripto i nakon toga što prije prebaciti sredstva u svoj novčanik čije ključeve sami držimo u rukama, to jest u glavi.

 

Kriptonovčanici

Kriptonovčanik je softver, programska aplikacija preko koje pristupate javnom zapisu (blockchainu) o svojoj vrijednosti. Kao takav može se hakirati, iako je malo vjerojatno da će se netko oko toga truditi. Mnogo je veća vjerojatnost da hakirana bude mjenjačnica. Ulov je tamo mnogo veći.

No, to ne znači da sa svojim kriptonovčanicima trebate postupati neoprezno. Naposljetku, radi se o vašem novcu.

U biti, ako je kriptonovčanik u obliku aplikacije, on zapravo barata vašim privatnim ključevima za pristup zapisima o sredstvima. Te privatne ključeve vi ne morate ni znati (iako ih možete pogledati i zapisati – što je poželjno). Ono što sigurno morate znati i što sigurno morate čuvati su PASS PHRASE (riječi ili rečenice u točno određenom redoslijedu iz kojih program generira vaše privatne ključeve).

Na to ćemo se vratiti u konkretnom primjeru Coinomi novčanika koji ćete instalirati na svoj pametni telefon u trećem koraku ovog malog online tečaja. Tada ćete vidjeti koliko je važno ZAPISATI ono što je važno, I TO RUKOM (da, dobro ste pročitali, uz svu tu silnu tehnologiju, najveća je sigurnost papir i olovka te zapisane pass phrase pohranjene na sigurno).

No, prije toga, nekoliko općih informacija o kriptonovčanicima. Ima ih nekoliko vrsta: papirnati, „tvrdi“ novčanici, desktop novčanici, mobilni novčanici i online novčanici. Lista je poredana po sigurnosti.

 

Papirnati novčanici

Vjerovali ili ne, radi se o komadu papira na kojem su zapisani vaši privatni i javni ključevi i koji čuvate poput gotovine. Ako nestane, nestala su i sredstva. Takvi su novčanici najsigurniji (u smislu da se ne mogu hakirati), ali su i najmanje praktični. Služe uglavnom za dugoročno pohranjivanje sredstava. S papirnatim novčanicima nećemo raditi na ovom tečaju.


„Tvrdi“ novčanici

Radi se o zasebnim uređajima koji izgledaju poput USB stika. U sebi kriju dobro zaštićen softver pomoću kojeg generiraju transakcije tako da vaši privatni ključevi nikad ne dođu online, pa tako ni u kontakt s mogućim hakerskim upadom. Tvrdi novčanici preporučuju se za dugoročno čuvanje kriptosredstava, ali su pogodni i za povremena plaćanja od kuće. Teoretski, mogli biste ga i nositi sa sobom kao pravi novčanik, ali nije tako praktičan za plaćanje kao mobilni novčanik.

U posljednjem, šestom članku opisat ću uporabu jednog od najpoznatijih tvrdih novčanika na svijetu pod nazivom „Ledger Nano S“. Ako poželite investirati dugoročno u kriptosredstva, svakako preporučujem da nabavite jedan od tih uređaja (cijena im je oko 100 eura).

 

 

Desktop novčanici

Radi se o aplikacijama na vašem računalu. Kao i svaki drugi program treba ih instalirati, a zatim generirati riječi koje će služiti kao pass phrase. Njih je potrebno zapisati i pohraniti, a sam program zaštititi lozinkom na uobičajeni način. Takvi su novčanici najčešći, i relativno su sigurni ako s njima pametno i oprezno baratate. To znači da ne dijelite svoje pass phrase i lozinke s drugim ljudima, ne upisujete ih u mailove, online generatore, društvene mreže itd. Čak se ne preporučuje da te osjetljive podatke čuvate na računalu s kojim surfate internetom, već na posebnom disku koji je što manje ili nikako u kontaktu s online računalom.

Desktop novčanici nisu dio ovog tečaja, jer ćemo se usmjeriti na prijenosni, mobilni novčanik na vašem pametnom telefonu. Međutim, jednom kad shvatite načelo instalacije i rada, nema sumnje da ćete se snaći i na desktop novčaniku.

Oni mogu poslužiti za čuvanje veće količine sredstava (iako bih u tom slučaju svakako preporučio papirnati ili tvrdi novčanik), ali i svakodnevna plaćanja. Nedostatak im je što ih ne možete uzeti sa sobom kad putujete ili idete u grad na piće.

 


Mobilni novčanici

Kao što sam napomenuo, važan dio ovog online tečaja je instalacija i korištenje mobilnog Coinomi novčanika. U načelu, mobilni novčanici nisu tako sigurni kao desktop novčanici iz dva razloga. Prvi je što je mobitel gotovo uvijek online, a drugi što mobitel možete izgubiti ili vam ga netko može ukrasti.

Naravno, samu aplikaciju ćete zaštititi lozinkom, a novčanik uvijek možete obnoviti na drugom telefonu uporabom svoje pass phrase. Ali, ako netko dođe do vašeg mobitela i probije lozinku prije nego što vi maknete sredstva sa svojih računa… zna se, vaš gubitak.

Mobilne novčanike čuvate kao što biste čuvali pravi pravcati klasični novčanik s gotovinom u njemu. Naposljetku, vaš pametni telefon vjerojatno vrijedi više nego kriptosredstva koja ćete tako nositi sa sobom.

No, mobilni novčanici izrazito su praktični. Na njima ne treba čuvati mnogo novaca (tek toliko koliko biste nosili gotovine u džepu), i mogu poslužiti kao brzo sredstvo plaćanja manjih računa, od pića u kafiću do taksija ili novih cipela (naravno, ako trgovci primaju kripto).

 

 


Online novčanici

Njih u načelu treba izbjegavati. Ideja je da imate novčanik dostupan kamo god putovali i s kojeg god računala želite. Radi se o web sučelju u koje ulazite lozinkom. Međutim, upisivanje osjetljivih informacija u nepoznata računala i transakcije koje biste tako obavljali definitivno su na dnu sigurnosne ljestvice. Uostalom, mobilni novčanik stalno vam je na usluzi, tako da online novčanike treba koristiti samo ako nema drugog izbora. Njih nećemo obrađivati na ovom kriptotečaju.

 

 

Ukratko

U ovom ste članku naučili nešto o načinu na koji kriptovaluta funkcionira, o javnim i privatnim ključevima, gdje se kriptosredstva nalaze i tko ih čuva. Dotaknuli smo se mogućih stranputica u obliku pogrešnog razumijevanja svrhe kriptovalute ili pak čistih prevara.

Najvažnije je razumijevanje činjenice da, jednom kad posjedujete kriptosredstva, sami za njih odgovarate. Zbog toga je važno slijediti sve naputke o sigurnosti koje ćete dobiti za konkretne slučajeve u člancima koji slijede.

Na kraju, saznali ste nešto o kriptomjenjačnicama i, što je najvažnije, o kriptonovčanicima.

Vrijeme je za praksu. Naš će prvi korak biti kupovina manje količine kriptovalute preko mjenjačnice Coinbase.

***

PRIJEĐITE NA SLIJEDEĆI ČLANAK „COINBASE – KUPOVINA KRIPTOVALUTE“

 

Komentara

  1. Avatar
    robert šest  22 listopada, 2019

    Poštovani g Kezele,

    veoma mi je drago da uspješno vozite svoj voz, kojeg pratim od knjige Veličastni Saturn (SLO). Pa sad evo nas u kripto-svjetu. Dakle sve ok, što bi osobno voleo vidjeti kod tih članaka jest datum objave – jer sad ne znam koliko je članak up-to-date?

    Hvala i sve najbokje želim i u budučnosti,
    Robert

    reply
  2. Adrian
    Adrian  9 ožujka, 2020

    Članci su postavcljeni kao stranice, a ovaj predložak nema automatiku za ispis datuma. Morao bih svugdje ručno stavljati datume. 🙂 No, nema potrebe jer se ipak stvari tako brzo ne mijenjaju, a u člancima su doista osnovne stvari koje će ostati iste još dugo vremena. Sitnih promjena može biti, pogotovo u aplikacijama o kojima je riječ, kao i na stranicama (recimo CoinBase), ali one su kozmetičke i vrlo lako je uvidjeti gdje postoje razlike između nečeg napisanog u članku i recimo, položaja izbornika na stranici.

    reply
  3. Avatar
    Katja Bezjak D.  12 ožujka, 2021

    Živjo Adrian, imam eno vprašanje imam. Že 2 leti nazaj sem naredila kriptotečaj, ki sem ga plača z Lumeni, pa me zanima, če želim še enkrat prebrati članke – moram ponovno plačati? Sistem me namreč ne prepozna. Hvala. LP, Katja

    reply
    • Adrian
      Adrian  12 ožujka, 2021

      Ako dođeš na članke s preglednikom s kojim si platila prvi put, i u kojem je Satoshipay novčanik, onda bi trebalo biti sve ok. Ako si u međuvremenu promijenila preglednik, uređaj ili novčanik, onda neće. Satoshipay novčanik s einače može backupirati i prebacivati s jednog preglednika u drugi. Samo, to je potrebno napraviti prije promjene.

      Ako ne ide nikako, na žalost ne mogu pomoći jer su u pitanju kriptirani članci koje otključava samop SatoshiPay novčanik iz kojeg su plaćeni.

      reply
      • Avatar
        Katja Bezjak D.  15 ožujka, 2021

        Hvala za odgovor. Sej to mi je nenavadno, ker nisem zamenjala brskalnika. Še vedno mi kaže preostalih 29 lumenov, ki so mi takrat ostali in kupovala sem zgolj v tem brskalniku. Bom povprašala še pri Satoshipay.
        LP, Katja

        reply

Leave a Reply to Katja Bezjak D.
click here to cancel reply

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.