Zašto nešto vrijedi?

Svaki put kad vrijednost kriptovaluta poraste, na FB grupi Kripto(r)evolucija dobijem barem nekoliko pitanja i skeptičnih primjedbi oko toga tko, kako i zašto određuje koliko će vrijediti Bitcoin i druge kriptovalute. Isto se događa tijekom većine razgovora, kad god se spomene investicijska strana kriptovaluta.

Warren Buffet, jedan od najuspješnijih investitora ikada, otvoreno kritizira Bitcoin, proglašavajući ga bezvrijednim. Prema njegovu mišljenju, razlog je taj što iza Bitcoina ne stoji neka kompanija, nema stvaranja dodatne vrijednosti i ne postoje tehnički parametri procjene uspješnosti. Naravno, Buffet je naviknut na investiranje u poduzeća, te prema njegovu vlastitom priznanju nikad ne investira u nešto što ne razumije. Suvremene tehnologije nisu njegov fah. No, izgleda da prosječni promatrači (a ponekad i naivni ulagači) imaju gotovo jednak stav prema vrijednosti kriptovaluta. Stoga je najčešća primjedba ona koja kaže da se radi o izmišljenoj vrijednosti te da iza toga nema ničega materijalnog i stoga ničega stvarno vrijednog. Mudriji među takvima drže se po strani od sumnjivih investicija, a oni skloniji riziku zaigraju igru koju ne razumiju jer brojke znaju biti fascinantne (primjerice, u trenutku kad ovo pišem, tijekom zadnja četiri mjeseca Bitcoin je dobio na vrijednosti 217% – cca 600% na godišnjoj razini, Ethereum 271% – cca 700% na godišnjoj razini, Cardano – peta po vrijednosti kriptovaluta, čak 901% – cca 2000% na godišnjoj razini!).

S obzirom na to da na ista pitanja stalno odgovaram na isti način, odlučio sam napisati članak u kojem ću iznijeti argumente koji će, nadam se, doprijeti barem do nekih skeptika koji ga uspiju pročitati.

 

Materijalne i druge vrijednosti

Najčešća zabuna oko pojma “vrijednost” njeno je poistovjećivanje s nečim materijalnim. Primjerice, ljudi su skloni skupo platiti neki materijalni predmet, ali oklijevaju plaćati obrazovanje i znanje. Suvremeni svijet oštro ih demantira. Trenutačno najveću vrijednost imaju informacije, a to znači i znanje. Znanje uvijek može stvoriti novu materijalnu vrijednost, dok obrnuto ne vrijedi. Materijalne predmete možete izgubiti, mogu se pokvariti ili uništiti. S druge strane, jednom stečeno, znanje je zauvijek vaše i nitko vam ga ne može oduzeti.

Kriptovalute nisu materijalne. Elektroničke su, pa su stoga u nekom međuprostoru između materije i informacije. U svjetlu razumijevanja prednosti nematerijalnih vrijednosti nad materijalnima, to im je plus, a ne minus.

Proglasiti nešto bezvrijednim samo zato što nije u potpunosti opipljivo i materijalno, u suprotnosti je s onim što znamo o životu; u suprotnosti je sa samim pojmom vrijednosti. Mogao bih tu dodati da za zrelog čovjeka nematerijalne, pa i duhovne vrijednosti, uvijek imaju prednost pred materijalnim. Inzistiranje na isključivom preklapanju vrijednosti s materijalnim predmetima znak je mentaliteta koji pripada nekim prošlim vremenima u kojima se znanje nije dovoljno cijenilo.

 

Tko određuje vrijednost (ne)materijalnog predmeta?

Jedna od kritika kriptovaluta je da one nemaju nikakvu vrijednost same po sebi. U redu, razmislimo: koji materijalni predmet ima vrijednost sam po sebi?

Koliko vrijedi čekić u trenutku kad vam je potrebna pila?

Koliko vrijedi automobil u trenutku kad želite prijeći preko mora?

Koliko vrijedi boca vode kad ste izgubljeni u pustinji?

Nadam se da pitanja jasno upućuju na odgovore: vrijednost materijalnog predmeta određena je njegovom uporabom.

Ali, hajdemo razmišljati dalje: jedan od najvrjednijih materijalnih posjeda je – zlato. Zlato je također najdraža investicija klasičnih investitora “ziheraša”.

Ali, čekajte! Zar to nije u suprotnosti s određivanjem vrijednosti prema uporabi? Po tom kriteriju zlato ne vrijedi ništa. Ne možete ga popiti ni pojesti, ne možete ništa s njim raditi, osim praviti se važni samo zato što ga posjedujete. Pa odakle zlatu vrijednost?

Odgovor bi mogao uzdrmati vaš sustav vrijednosti. Zlato ima vrijednost je ljudi vjeruju u njega. Kad bi se povodili samo uporabom (tehničkim pokazateljima vrijednosti tipa Buffetove investicijske analize), zlato ima vrijednost blizu nule jer se koristi samo u minornim količinama u obliku industrijskog zlata. Potražnja za njim neće rasti, neće se ništa novog ni revolucionarnog dogoditi s njim i u biti, sasvim lijepo bismo mogli bez njega.

 

Vrijednost je subjektivna kategorija

Ljudi koji pokazuju nerazumijevanje prema kriptovalutama i njihovoj vrijednosti zapravo pokazuju nerazumijevanje prema cijelom financijskom sustavu, posebice tržištu kapitala i dionica.

Ovih dana dionica Tesle vrijedi toliko da je Tesla kao kompanija iznenada postala najveći proizvođač automobila svih vremena. Tesla vrijedi više od Toyote, General Motorsa i drugih velikana. Kako je to moguće, kad je prodaja Tesle neki minorni postotak u odnosu na prodaju ostalih automobila?

Tko je taj koji je odredio vrijednost Tesline dionice?

Nitko to nije samostalno odredio, niti nema pravog opravdanja za to osim – očekivanja. Da, očekivanje investitora odredilo je da je trenutačno Tesla najveći proizvođač automobila na svijetu.

Buni li se netko protiv toga? Proglašava li netko Teslu prijevarom? Naravno da ne. Očekivanje je subjektivna kategorija, i ona predstavlja silu koja određuje vrijednost. Jesu li investitori u pravu kad očekuju tako nešto, ili nisu, to će pokazati budućnost.

 

Vrijednost nepromjenjivosti

Kriptovalute nisu dionice – ne postoji tehnička analiza, nema buduće ili planirane proizvodnje ni tržišnog rasta (iako se i to može raditi u sklopu određenih specifičnih parametara). Jesu li one onda poput zlata?

Neke od njih. Primjerice, Bitcoin se polako profilira kao kriptozlato. Jedna od posebnih značajki zlata je što ne ulazi u kemijske reakcije s drugim elementima, posebice ne s kisikom (ne hrđa). Zlato se drži podalje od svega ostalog i uglavnom ne ovisi o drugim elementima.

Bitcoin je u tom smislu sličan zlatu – ne ovisi o drugim činiteljima. Kriptografski je zaštićen od bilo kakvih miješanja i utjecaja. Takav je kakav je, i promjene nema. Ono što Warren Buffet kritizira (nepostojanje proizvodnje, tržišnog utjecaja i slično) nije mana već značajka, prednost koja Bitcoin stavlja u poziciju elektroničkog kriptozlata.

 

Vrijednost ograničene dostupnosti

Još jedna usporedba sa zlatom: Bitcoina ima (bit će) 21 milijun. Ni jedan Bitcoin više od toga. Znači, dostupnost Bitcoina je ograničena (za razliku od dolara, eura ili drugih valuta čija se količina može povećavati unedogled). Pod uvjetom da se potpuno nematerijalni činitelji održe (povjerenje, očekivanje i sve drugo što daje vrijednost svemu, ne samo materijalnim predmetima), njegova vrijednost može rasti do neslućenih visina. Trenutačno je na otprilike dvanaest tisuća dolara. Maksimum mu je bio gotovo dvadeset tisuća, pa je pao natrag na tri tisuće. Sada raste, a očekivanja idu i do sto tisuća pa čak i do milijun.

 

Zaključak

Vrijednost kriptovalute ne određuje nitko pojedinačno. Ona je određena očekivanjem ljudi (slično vrijednosti zlata ili dionica).

Kriptovalute su uglavnom decentralizirane. Mogu poslužiti kao novac (za to su namijenjene, zapravo), ali se za njih uglavnom zna kao za sredstvo investiranja. Zbog promjenjive vrijednosti (očekivanja naglo rastu i padaju), došle su na loš glas.

Činjenica da su nematerijalne ne umanjuje njihovu potencijalnu vrijednost. Štoviše, za razliku od materijalnih predmeta (zlata, primjerice), njihov je transport lagan i brz. Prednosti su im očigledne, a opstanak kao sredstva čuvanja vrijednosti ovisi isključivo o kretanju ljudske pažnje. Međutim, nemojte zaboraviti da o tome ovisi vrijednost baš svega drugoga.

 

 

 

5

Komentara

  1. Avatar
    Dunja Turina  kolovoz 6, 2020

    Adrian, pozdrav 🙂
    Mene intetesira sajt ili aplikacija za kupnju provjerene kriprovalute.
    Hvala,
    Dunja

    reply
    • Adrian
      Adrian  kolovoz 6, 2020

      Hi Dunja,

      Mislim da vam treba više od toga. 🙂

      Naime, “provjerena kriptovaluta” je pomalo nejasan pojam. Ako pod tim mislite na kriptovalutu koja nije scam, onda je najbolje držati se poznatih i najlikvidnijih, poput BitCoina, Ethereuma, Lithecoina, Cardana, Stellara… recimo onih među prvih 10-20 po vrijednosti i likvidnosti.

      Kupnja: Kriptovalutu možete kupiti u kriptomjenjačnicama kojih ima mnogo. Recimo, članak https://crobitcoin.com/bitcoin/kako-kupiti-bitcoin/ bi vam mogao u tome pomoći.

      Ali, kao što ćete vidjeti u članku – a to je razlog zašto sam vam napisao da vam treba mnogo više od aplikacije – stvari nisu tako jednostavne. Trebate znati što radite, odnosno imati neka osnovna znanja o čuvanju kriptovaluta. Ne preporučam da ih čuvate kod nekog, dakle u nekoj aplikaciji ili mjenjačnici. Mnogo bolje je čuvati ih u svom hard-novčaniku poput Ledgera.

      Ništa nije previše teško za naučiti (ako znate baratati računalom, onda ćete savldati i to), ali trebat će vam par sati ili dana da savladate abecedu kritpovalute, njene pohrane i pitanja sigurnosti.

      To možete učiniti na razne načine, a najjednostavniji za kojeg znam je kriptotečaj na ovim stranicima. 🙂 Probajte najprije to proći, mnogo toga će vam biti jasnije.

      reply
      • Avatar
        Dunja  rujan 1, 2020

        Adrian, hvala 🙂

        reply
  2. Adrian
    Adrian  kolovoz 10, 2020

    Dio razgovora na FB grupi “Kripto(r)evolucija”:

    Želio bih vam odgovoriti i na ovo pitanje: “…kod stvoren od nepoznate grupe ili pojedinca. Ako mu/im je namjera bila tako altruistična, zašto su zatajili identitet?”

    Ne bih rekao da je namjera bila sasvim altruistična. Morate znati da je tehno-anarho okruženje uvijek na neki način bilo na rubu zakona. Radi se o hakerima, kompjuterskim geekovima i slobodnjacima koji su uvijek pronalazili način da žive u svom polusvijetu. Imati kodno ime – to nije iznimka, već pravilo.

    Također, radi se o iznimno obrazovanim ljudima, intelektualno snažnim i sklonim izazovima. Natjecateljski mentalitet je poznata stvar u tim krugovima. Mnogi hakeri provaljuju u računalne sisteme službenih institucija samo zbog slave – samo da kažu da mogu i da drugima pokažu svoje sposobnosti odnosno da su bolji u hakiranju od ostalih. Izazov je za njih važna stvar. Tako je jedan od najvećih izazova u ideji alternativnog računalnog novca bio riješiti problem “double spending-a” – dvostruke potrošnje. Kao što znate, svaki računalni dokument se može umnožavati do u beskraj i ostaje jednak orginalu. Elektronički novac je zapravo zapis, računalni dokument. Kako spriječiti da se on ne umnožava do u beskraj? E, vidite, taj izazov je cijelu tu zajednicu mučio gotovo dvadeset godina (od pojave prvih kompjutera). Rješen je kriptografijom i nekin drugim ingenioznim potezima sada već legendarnog “Satoshi Nakamota”. To je tom imenu osiguralo vječnu slavu u tim krugovima, a sada zapravo i šire. Znači, nije se dogodilo ništa neobično, ništa što se inače ne događa u području računalnog rubnog polusvijeta.

    Nadalje, ideja alternativnog novca je mnoge prethodnike Bitcoina stavila izvan zakona. Krajem devedesetih bilo je nekoliko sudskih progona ljudi koji su pokušali uspostaviti alternativni računalni novac (među prvima je bio tkz. DigiCash još tamo 1995.). Neki od njih su završili u zatvoru pod optužbom da neovlašteno izdaju novac što je, naravno, pravo i monopol jedino centralne banke koja to radi u ime države.

    Nadam se da sada razumijet da kodno ime i anonimnost uopće nije neobična, već je rezultat okruženja i pravne situacije u kojoj je Bitcoin nastao. Izaći van s punim imenom i prezimenom značilo bi izložiti se pravnom progonu. Trebalo je proći deset godina tokom kojih se na Bitcoin gledalo kao na ilegalno sredstvo plaćanja, i tokom kojih su institucije učinile sve da spriječe njegovo širenje. Kad se vidjelo da je kasno, da je to nemoguće zaustaviti – jer je previše ljudi prihvatilo koncept decentraliziranog novca u rukama ljudi. Nesumnjivo, velik dio motivacije je bila i potencijalna zarada. To, međutim ne umanjuje ono što je stvoreno – povijesno jedina alternativa monetarnom monopolu koja je funkcionalna, pouzdana i realno primjenjiva u svakodnevici.

    Tek unazad godinu dvije, kripto je našao svoj pravni okvir i sada možemo reći da je u većini zemalja legalno plaćati kriptovalutom i posjedovati ju u smislu pohrane vrijednosti (to uključuje i Hrvatsku).

    reply
  3. Adrian
    Adrian  kolovoz 10, 2020

    Jeste li znali da se prva kupovina za Bitcoin dogodila 21.5.2010. kad je korisnik Imenom Laszlo kupio par pizza u vrijednosti 25 dolara? Platio ih je 10000 Bitcoina. Da je tada odlučio postiti i pospremiti Bitcoine danas bi imao 116 milijuna dolara. Prilično skupa pizza, što kažete? 🙂

    Zapravo sam se htio nadovezati na prethodni članak o vrijednostima. Štivo (dolje u linku) je malčice teško, ali ako nekoga doista zanimaju teorije vrijednosti, odakle dolaze i kako se formiraju, bit će informativan. Govori o “regeresijskom teoremu” koji se u ekonomskim krugovima često spominje u okviru rasprava o tome da li je nešto novac ili nije.

    No, ako vam je članak pretežak i dalje možete ostati kod razmišljanja koliko zapravo vrijedi jedna pizza… 🙂

    https://news.bitcoin.com/brian-tockey-bitcoin-regression-theorem-and-defining-money/

    reply

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.