MINA – najlakši blockchain na svijetu

Cijela Bitcoin mreža velika je otprilike 300 GB. Jedan blok je “težak” 1 MB i mreža raste sa svakim blokom. Sličan problem imaju SVE kriptovalute – s vremenom baza podataka (blokchain) raste. Zbog toga postaje teže pratiti povijest transakcija, pa će održavanje mreže biti sve teže rezultirajući u smanjenju decentralizacije (manji broj čvorova, veći insrastrukturni zahtjevi za održavanje, itd.)

MINA nudi rješenje za taj problem. Cijela mreža je “teška” 22 Kb (da, da, lakša od ovog posta!). I neće rasti – ostat će ista, bez obzira na broj transakcija i blokova. Kako je tako nešto uopće moguće?

MINA je PoS kriptovaluta (proof of stake – dokaz zalaganjem). Koristi nešto što se nazova zero-knowledge-proof protokol. Nespretan prijevod je – protokol zasnovan na “dokazu bez znanja”. Koliko god neobično zvučalo, razumijevanje tog protokola je i inače bitno za neke ideje iz kriptosvijeta, poput sigurne identifikacije – druga straa ima dokaz da je nešto takvo kakvo se prikazuje, a da nema uvid u sadržaj tog nečeg. Nemojte olako odbaciti ovu ideju – ona rješava većinu problema s kojima se susreće suvremeno društvo u kojem centralizirane sile (bile one država ili kompanije) prijete potpunom kontrolom nad ljudima. “Dokaz bez znanja” je tehnološko kripto rješenje za taj problem – ako ga ne primijenimo, možemo lijepo natrag u srednji vijek, jer alternativa je potpuna digitalna kontrola nad našim podacima, a time i nad nama.

Ok, sad sam malčice skrenuo s teme. 🙂 MINA koristi taj protokol za drastično – ludo drastično! – smanjenje ukupne veličine mreže. U osnovi, umijesto cijelog bloka transakcija (1MB u slučaju Bitcoina) MINA čuva “snimak” (snapshot) tog bloka koji je neizmjerno lakši od samog bloka. U biti, to je dovoljno za razumijevanje osnove smanjenja težine mreže. Ako želite još malo matematičko-tehnološkog objašnjenja, MINA zapravo koristi “rekurzivni snimak”. Rekurzija je u matematici i računarstvu metoda definiranja funkcija u kojima se definirajuća funkcija primjenjuje unutar definicije. Komplicirano? 🙂

Pa… da. Ok. Ajmo ovako. Zamislite da postavite jedno ogledalo ispred drugog, a zatim snimite tisućiti odraz odraženog odraza. Hoće li biti veći od snimka jednog odraza? Neće biti veći! Shvaćate? Snimak jednog odraza po veličini je jednak snimku tisućitog odraza koji u sebi sadrži sve prethodne odraze. Snimak milijuntnog rekurzivnog odraza bit će također jednako velik. I miljarditog. I svakog slijedećeg.

Eto, to vam je otrpilike način na koji MINA kriptovaluta održava svoju mrežu na težini od 22 Kb i nikad neće biti veća, koliko god transakcija i blokova u MINI bude u budućnosti stvoreno,

Ovo će sad biti veeeelika digresija, ali ne mogu odoljeti. Način na koji je MINA tehnološki strukturirana vrlo je sličan filozofskim idejama o strukturi svijesti i ljudskog sjećanja. Rekurzija vjerojatno ima veliku ulogu u tome. Za one koji žele znati više, preporučujem izvrsnu knjigu Douglasa Hofstadtera: “I Am a Strange Loop”.

Nu, dakle, da bi MINA blockchain mogao imati takvu strukturu, u njemu sudjeluju tri činitelja: potvrđivači (verifiers), stvarateji blokova (block producers) i označivači (snarkers). Nisam siguran za ispravnost prijevoda za ove zadnje, ali nije bitno… 🙂

Potvrđivači su čuvari blockchain baze. Budući da je ona super mala, možete ju čuvati na svom online bojleru (pametni telefon će biti ok). Daklem, decentralizacija je apsolutna – baza je posvuda.
Stvaratelji blokova su zapravo rudari, s tim da se koristi PoS – zalaganje MINA tokena. Koristi se sistem sličan Caradanu koji omogućava da budete stvaratelj bloka bez nekog značajanog uloga (nema minimalnog uloga da se dobije ta funkcija). Ponovo, decentralizacija je savršena i svi imaju mogućnost sudjelovati.

I na posljetku, označivači – oni “snimaju” sve transakcija na rekurzivni način objašnjen ranije. Snarkeri ne morau zalagati tokene – njih plaćaju stvaratelji blokova prema ponudi koju snarkeri daju na takozvanom “tržištu snarkova”. (Uzgred, igra riječi je ovdje vrlo slojevita – “snark” može biti cinični komentar, bilješka, ali i nevidljiva ili nepostojeća tajanstvena životinja.)

Ima tu još nekih detalja, ali čini mi se da je MINA u svojoj strukturi otišla najdalje u siguranju potpune jednakosti i decentralizacije u održavanju mreže.

Također, ta struktura omogućava neke nevjerojatne stvari zasnovane na “zero.knowledge-proof” snimcima: potpunu privatnost, logiranje na neki web site preko svoje email adrese BEZ OTKRIVANJA svoje email adrese, potvrda o sredstvima koje posjedujete u novčaniku BEZ OTKRIVANJA TIH SREDSTAVA, i tako dalje.

MINA je krenula kao Coda Protocol, 2017 godine, a 2020. se rebrandirala u MINA (zbog smješne tužbe od strane vlasnika tzv. “Corda protocola” – sličnost u imenu je bila prevelika). Glavna mreža MINE krenula je ove godine, u trećem mjesecu. MINA token se pojavio na tržištu nedavno, krajem petog mjeseca.

MINA tokena ima 1 miljardu, nema ograničenja u stvaranju novih. Godišnja inflacija je 12%, a nakon dvije godine će pasti na 7%. Stopa inflacije (količine stvaranja novih tokena u vremenu) se može modificirati glasanjem zajednice, ali je još uviejk dosta velika. To znači da… s investicijske strane, možemo očekivati pad cijene.
Međutim, tržišna vrijednost MINE je prilčno niska (265 po redu). Također, zbog inovativnosti i kvalitete, vro je vjerojatno da će se MINA uskoro pojaviti na značajnijim mjenjačnicama (od većih trenutno je samo na Krakenu). Coinbase je jedan od ranih investitora u MINU.

Još jedan podatak je vrlo bitan: parterstvo između Mina zaklade i Ethereum zaklade (Vitalik Buterin je zagovornik zero-knowledge-proof tehnologije koja može pomoći Ethereumu u rješavanju tehničkih problema s količinom transakcija). Dakle, ove dvije zaklade rade zajedno na tome.

Sve to skupa moglo bi povući cijenu MINE (koja je sad oko 2,5 US$) na znatno više razine.
Jedan od problema koji Mina može imati je – brzina. O tome nema mnogo informacija, ali proširen je podatak da se radi o samo 22 transakcije u seundi. To je jako malo, a vezano je uz gore opisani način na koji se rade “snimci” transakcija. U praksi, to znači da će biti potrebno 15 potvrda (blokova) na MINI da transakcija bude 99,99% sigurna, a to je u ovom slučaju punih sat vremena. Dakle, MINA je spora (otprilike jednako spora kao i Bitcoin – i njemu je potrebno sat vremena, obično 6 potvrda, da transakcija bude konačna). Naravno, Mina tim radi na tome i obećava rješenja.

Drugi problem je – sigurnost. Budući da je cijela mreža zapravo snimak, gdje je onda prava arhiva? Taj dio mi, moram priznati, nije do kraja jasan. Možda i nije bitno, međutim, kad o nečemu razmišljam, volim da mi stvari sjednu na svoje mjesto, a u ovom slučaju ostao je upitnik nad ovim.

Međutim, sve u svemu, MINA izgleda sjajno. Zapravo je nevjerojatno što sve nudi i obećava. Arhitektura mreže (rekurzija) jako nalikuje strukturi na koji funkcionira svijest pa zato izgleda gotovo čarobno. 22 KB cijela mreža? Nevjerojatno.

Sve ostale informacije na službenim stranicama MINE: https://minaprotocol.com/

0

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.