Internet Computer Protocol (ICP)

Prije nekog vremena na tržištu se pojavila nova kriptovaluta – ICP, Interenet Computer Protocol. Odmah je zasjela među prvih deset tržišno najvrednijih kriptoprojekata. Ako ste se pitali o čemu se radi, evo prikaza i male analize ICP-a.

Problem koji rješava ovaj projekt je unutarnja centralizacija intereneta. Naime, svi podaci su pohranjeni na nekoliko lokacija (velikih kompanija) koje, teoretski mogu blokirati, srušiti ili cenzurirati sadržaj, pa tako i kriptovalute, koliko god one u upravljanju bile decentralizirane.

Pokretač projekta je Dominic Williams, a projekt je pokrenut prije nekoliko godina pod nešto drugačijim nazivom (Dfinitiy). Ideja je da se zamijeni i decentralizira zapravo cijeli ineternet, a ne samo njegove aplikacije. Na protokolu radi preko 200 vrhunskih programera iz cijelog svijeta, pod pokroviteljestvom neprofitne zaklade Dfinity sa sjedištem u Švicarskoj. Financiranje projekta omogućeno je javnim i privatnim investicijama u iznosu od cca 150 milijuna dolara.

Za razliku od većine drugih projekata u kriptosvijetu ICP kod nije otvorenog tipa. Štoviše, za razvoj koda koristi se specijalizirani hardver (dakle ne standardni kompjuteri) te je razvijen poseban jezik (Motoko) samo za tu svrhu. Na ovom mjestu počinje određena kontroverza vezana uz ICP.

Aplikacije na ICP su se počele pojavljivati krajem 2019. godine. Početkom 2020. objavljena je decentralizirana open-source verzija LinkedIn-a koja radi jednakom brzinom kao i izvorna, centralizirana verzija (napomena za one koji nisu toliko upoznati s problemima decentralizacije: jedan od njih je sporost u odnosu na centralizirane aplikacije, pa je ovaj podatak iznimno bitan).

Nekoliko mjeseci kasnije pojavila se decentralizirana verzija Tick-Tocka koja se zova Can-Can, a koja je napisana sa samo 1000 redova koda (što je još jedan nevjerojatan podatak).

Od tada do ovoga trenutka ICP je prošao još dvije važne nadogradnje, a posljednja je bila nedavno kad se ICP coin konačno pojavio na tržištu s pokretanjem njegove glavne mreže. Istoga časa se svrstao među prvih deset tržišno najvrednijih kriptoprojekata.

ICP je vjerojatno najsloženiji kriptoprojekt do sada. Sastoji se od niza podatkovnih centara raširenih po svijetu (trenutno 16 centara s 88 čvorova). Svaki centar se sastoji od više čvorova, koji su povezani u podmrežu. Svaka mreža tvori zaseban blockchain (nešto poput paralanaca na Polkadotu). U igri su iznimno inovativni protokoli koje malo tko razumije izvan ICP projekta, ali jedno je sigurno: radi se vjerojatno o najnaprednijoj tehnologiji do sada stavljenoj u uporabu. Primjerice, unutar ICP-a postoji nešto što se nazova “karnistar” (heh, zgodno), a koji radi kao pametni ugovor na desetu potenciju – ima neke značajke AI-a, gotovo da je sposoban sam se dalje nadograđivati.

Upravljanje mrežom jest decentralizirano po sistemu glasovanja, a provodi se preko takozvanog NNS-a (Network Nervous System) – mrežnog živčanog sustava. Uglavnom, od silnih inovacija i tehnologije mogla bi vas zaboljeti glava. 🙂

ICP nudi nešto što ni jedna platforma za sada nema: besplatne pametne ugovore. Nema provizije. Ne koštaju ništa. U svim ostalim kriptoprojektima plaća se (makar i mala) naknada za svaku interakciju s mrežom. I dok se druge platforme trude troškove smanjiti, ICP ih u startu – nema.

Razlika je i u pristupu mreži – ona kod ICP-a ide putem takozvanog “internet identiteta” koji je vezan uz fizički uređaj na kojem ste ga napravili. Preko njega na taj internet identitet možete dodati druge uređaje. Inače, kao što znate, kod svih drugih kriptoprojekata mreži se pristupa preko kriptonovčanika koje kreirate pasfrazama (12 ili 24 riječi koje kriptografski potvrđuju vlasnika novčanika). I to bi moglo zvučiti dobro, ali ovo je drugo mjesto na kojem se podižu obrve svakog poznavatelja kriptoideje. Jedan identitet? Hm.

Novčići: ICP-a ima nešto manje od 470 milijuna. Tokom godina broj će im se smanjivati, najprije za 10% godišnje, zatim za 5%.

24% novčića prodano je prilikom ICO-a (početne investicije). Početnih investitora nije bilo mnogo a većina ih je dolazila iz Etherium zajednice. 2018 ponuđeno je još 7% novčića u prvoj tranši (prodanih za 0,64 dolara za 1 ICP), a zatim u drugopj još toliko, ali ovaj put za cijenu od 4,5 dolara za ICP. Trenutna cijena ICP-a je… hm, negdje oko 110 dolara.
ICP novčić služi za upravljanje mrežom, plaćanje transakcija za aplikacije na web stranicama i aplikacijama na internet kompjuteru (IC) te za nagradu glasačima što sudjeluju u upravljanju mrežom te podatkovim centrima koji održavaju IC. Treća točka sumnje: iako je u teroriji decentrelizirano, upravljanje mrežom je ipak u praksi u rukama Dfinity organizacije koja jedina ima dovoljan broj novčića i razloga da ih blokira dovoljno vremena te putem njih upravlja mrežom.

Što se tiče plaćanja i korištenja ICP-a kao valute… tu stvari postaju zanimljive, ali na mnogo načina razumljive i logične. Svako plaćanje na IC mreži (recimo, ako ste programer, vlasnik web stranice ili aplikacije, obnavlja se u takozvanim Cycles-ima. Ciklusi su neka vrst stablecoina, vezanih (na super složeni način u kojeg nema smisla ulaziti) na $DR ($DR je valuta koju je stvorio IMF, i koja je stabilno vezana uz košaricu fiat valuta). Drugim riječima, ICP kao novčić nema nikavu namjeru služiti kao sredstvo plaćanja (znači, uopće nije novčić 🙂 ), već je u sustav autmatski ugrađen stablecoin Cycles koji omogućava svima koji koriste IC stabilnu vezu s ekonomijom svijeta oko nas te fiat valutama, omogućavajući predvidljivost ekonomije aplikacija i svih internetskih troškova. I četvrta točka sumnje: davanje prednosti stablecoinu (koji je vezan na fiat valute) a ne decentraliziranom novcu.

ICP kao investicija? Prvog dana trgovanja ICP je postigao cijenu od 650 dolara (wow!). Nakon toga cijena stabilno pada, ne samo zbog općeg zarona kriptotržišta posljednjih tjedana nego je to zapravo značajka novih novčića – uvijek je u početku cijena velika, a zatim dolazi do značajne korekcije. U ovom trenutku pritisak na prodaju je mnogo veći nego potražnja, a to znači da će cijena i dalje kliziti na dolje.

A to se događa zato jer ICP nije isključivo motiviran financijskim razlozima. I sad dolazimo do vječnog trenja između dobrih ideja i njihovog ostvarenja. Budući da nema troškova transakcija, nema financijske motivacije da programeri izrađuju aplikacije na ICP-u. Koliko god cijena transakcija na Ethereumu korisnicima išla na živce, programeri ju obažavaju jer su obilno nagrađeni za svaku interakciju s mrežom preko njihovih aplikacija. Čisto radi primjera, MetaMask, jedan od najpoznatijih Ehereum novčanika (dakle aplikacija preko koje se dolazi do Ethereum mreže), zarađuje 100 tisuća dolara dnevno na provizijama od transakcija. Hoće li programeri raditi aplikacije na ICP-u koji je jeftin, za korisnike besplatan i nema jasno definiranu struktura financijskih nagrada, ili će nastaviti koristiti manje napredne, skupe ali financijski isplativije mreže?

Ne radi se samo o začaranom krugu. Činjenica je da ljude pokreću financijski motivi, a to ne mora biti loše. Svaka ideologija, ako je samo jedna, koliko god dobra bila, na kraju se prometne u diktaturu.

Dfinity kao organizacija ima i druge ciljeve. Žele da do 2040 njihov decentralizirani internet bude veći od ovog današnjeg centraliziranog te da će time era financijskih giganta poput dragog nam Facebooka, Amazona, Googla, Aplla itd, konačno završiti. Samo, budući da će tada postojati samo jedan interetski identitet, pitanje je hoće li tada početi era Dfinity-a?
Dfinity najavljuje i novi operativni sustav Endorfin za pametne telefone koji je vrlo zanimljiv. On će zapravo maknuti potrebu za aplikacijma – sve što danas poznajemo pod imenom aplikacija ili web stranica će nestati, a ostat će samo neka vrsta bookmarka koja će nas odvesti do željenog sadržaja na decentraliziranom interenetu.

Na negativnoj strani, ako malo detaljnije pogledate struktru upravljanja, Dfinity zapravo igra centralnu ulogu. NNS sustava odigrava se na podmreži kojom opet upravlja Dfinity. Teoretska decentralizacija tako se pretvara u poprilično veliku centralizaciju. Također, kriptosvijet je izgrađen na nekoj vrsti stalnog trenja i trvenja između centralizirane strukture društva i želje za slobodom i decentralizacijom. ICP izgleda voljan u naizgled decentraliziranu strukturu ugraditi zaštitne mehanizme (recimo prema zakonima država gdje se koristi), što ga čini prihvatljivim za vlasti, ali sumnjivim sa stajališta kriptoideje.

Rješenje je u otvarnju koda za javnost (što je uobičajena praksa u kriptoprojektima). Na taj način se u slučaju pokušaja manipulacije izvornom mrežom, može strukturirati nova mreža koja će nastaviti razvoj u smjeru decentralizacije. Srećom, upravo to javno otvaranje koda se nalazi u planu Dfinity organizacije. Nadam se da će se to i dogoditi. Mada, mada… ako za je održavanje nodova (čvorova) potreban poseban hardver (uređaji) koje opet dostavlja Dfinity, onda stvari postaju više nego diskutabilne.

Za sada, meni ICP izgleda kao intelektualno nabildana verzija Ripla (XRP) – decentralizacija je (za sada) upitna, iako je u planu. Ali, što jest, jest, ICP je vjerojatno godinama ako ne i desetljećimaispred svih u ambicijama i tehnologiji. Zamijeniti interent kojeg svi koristimo jednim drugim, boljim, decentraliziranim internetom – to je doista grandiozna ideja koja se kroz ICP može ostvariti.

Ali, hoće li se to pretvoriti u noćnu moru potpune kontrole, ili će ipak završiti u decentraliziranom “kaosu” slobode?

Više informacija na službenim stranicama Dfinity organizacije: https://dfinity.org/

0

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.