Cijela Bitcoin mre\u017ea velika je otprilike 300 GB. Jedan blok je “te\u017eak” 1 MB i mre\u017ea raste sa svakim blokom. Sli\u010dan problem imaju SVE kriptovalute – s vremenom baza podataka (blokchain) raste. Zbog toga postaje te\u017ee pratiti povijest transakcija, pa \u0107e odr\u017eavanje mre\u017ee biti sve te\u017ee rezultiraju\u0107i u smanjenju decentralizacije (manji broj \u010dvorova, ve\u0107i insrastrukturni zahtjevi za odr\u017eavanje, itd.)<\/p>\n
MINA nudi rje\u0161enje za taj problem. Cijela mre\u017ea je “te\u0161ka” 22 Kb (da, da, lak\u0161a od ovog posta!). I ne\u0107e rasti – ostat \u0107e ista, bez obzira na broj transakcija i blokova. Kako je tako ne\u0161to uop\u0107e mogu\u0107e?<\/p>\n
MINA je PoS kriptovaluta (proof of stake – dokaz zalaganjem). Koristi ne\u0161to \u0161to se nazova zero-knowledge-proof protokol. Nespretan prijevod je – protokol zasnovan na “dokazu bez znanja”. Koliko god neobi\u010dno zvu\u010dalo, razumijevanje tog protokola je i ina\u010de bitno za neke ideje iz kriptosvijeta, poput sigurne identifikacije – druga straa ima dokaz da je ne\u0161to takvo kakvo se prikazuje, a da nema uvid u sadr\u017eaj tog ne\u010deg. Nemojte olako odbaciti ovu ideju – ona rje\u0161ava ve\u0107inu problema s kojima se susre\u0107e suvremeno dru\u0161tvo u kojem centralizirane sile (bile one dr\u017eava ili kompanije) prijete potpunom kontrolom nad ljudima. “Dokaz bez znanja” je tehnolo\u0161ko kripto rje\u0161enje za taj problem – ako ga ne primijenimo, mo\u017eemo lijepo natrag u srednji vijek, jer alternativa je potpuna digitalna kontrola nad na\u0161im podacima, a time i nad nama.<\/p>\n
Ok, sad sam mal\u010dice skrenuo s teme. \ud83d\ude42 MINA koristi taj protokol za drasti\u010dno – ludo drasti\u010dno! – smanjenje ukupne veli\u010dine mre\u017ee. U osnovi, umijesto cijelog bloka transakcija (1MB u slu\u010daju Bitcoina) MINA \u010duva “snimak” (snapshot) tog bloka koji je neizmjerno lak\u0161i od samog bloka. U biti, to je dovoljno za razumijevanje osnove smanjenja te\u017eine mre\u017ee. Ako \u017eelite jo\u0161 malo matemati\u010dko-tehnolo\u0161kog obja\u0161njenja, MINA zapravo koristi “rekurzivni snimak”. Rekurzija je u matematici i ra\u010dunarstvu metoda definiranja funkcija u kojima se definiraju\u0107a funkcija primjenjuje unutar definicije. Komplicirano? \ud83d\ude42<\/p>\n
Pa… da. Ok. Ajmo ovako. Zamislite da postavite jedno ogledalo ispred drugog, a zatim snimite tisu\u0107iti odraz odra\u017eenog odraza. Ho\u0107e li biti ve\u0107i od snimka jednog odraza? Ne\u0107e biti ve\u0107i! Shva\u0107ate? Snimak jednog odraza po veli\u010dini je jednak snimku tisu\u0107itog odraza koji u sebi sadr\u017ei sve prethodne odraze. Snimak milijuntnog rekurzivnog odraza bit \u0107e tako\u0111er jednako velik. I miljarditog. I svakog slijede\u0107eg.<\/p>\n
Eto, to vam je otrpilike na\u010din na koji MINA kriptovaluta odr\u017eava svoju mre\u017eu na te\u017eini od 22 Kb i nikad ne\u0107e biti ve\u0107a, koliko god transakcija i blokova u MINI bude u budu\u0107nosti stvoreno,<\/p>\n
Ovo \u0107e sad biti veeeelika digresija, ali ne mogu odoljeti. Na\u010din na koji je MINA tehnolo\u0161ki strukturirana vrlo je sli\u010dan filozofskim idejama o strukturi svijesti i ljudskog sje\u0107anja. Rekurzija vjerojatno ima veliku ulogu u tome. Za one koji \u017eele znati vi\u0161e, preporu\u010dujem izvrsnu knjigu Douglasa Hofstadtera: “I Am a Strange Loop”.<\/p>\n
Nu, dakle, da bi MINA blockchain mogao imati takvu strukturu, u njemu sudjeluju tri \u010dinitelja: potvr\u0111iva\u010di (verifiers), stvarateji blokova (block producers) i ozna\u010diva\u010di (snarkers). Nisam siguran za ispravnost prijevoda za ove zadnje, ali nije bitno… \ud83d\ude42<\/p>\n
Potvr\u0111iva\u010di su \u010duvari blockchain baze. Budu\u0107i da je ona super mala, mo\u017eete ju \u010duvati na svom online bojleru (pametni telefon \u0107e biti ok). Daklem, decentralizacija je apsolutna – baza je posvuda.
\nStvaratelji blokova su zapravo rudari, s tim da se koristi PoS – zalaganje MINA tokena. Koristi se sistem sli\u010dan Caradanu koji omogu\u0107ava da budete stvaratelj bloka bez nekog zna\u010dajanog uloga (nema minimalnog uloga da se dobije ta funkcija). Ponovo, decentralizacija je savr\u0161ena i svi imaju mogu\u0107nost sudjelovati.<\/p>\n
I na posljetku, ozna\u010diva\u010di – oni “snimaju” sve transakcija na rekurzivni na\u010din obja\u0161njen ranije. Snarkeri ne morau zalagati tokene – njih pla\u0107aju stvaratelji blokova prema ponudi koju snarkeri daju na takozvanom “tr\u017ei\u0161tu snarkova”. (Uzgred, igra rije\u010di je ovdje vrlo slojevita – “snark” mo\u017ee biti cini\u010dni komentar, bilje\u0161ka, ali i nevidljiva ili nepostoje\u0107a tajanstvena \u017eivotinja.)<\/p>\n
Ima tu jo\u0161 nekih detalja, ali \u010dini mi se da je MINA u svojoj strukturi oti\u0161la najdalje u siguranju potpune jednakosti i decentralizacije u odr\u017eavanju mre\u017ee.<\/p>\n
Tako\u0111er, ta struktura omogu\u0107ava neke nevjerojatne stvari zasnovane na “zero.knowledge-proof” snimcima: potpunu privatnost, logiranje na neki web site preko svoje email adrese BEZ OTKRIVANJA svoje email adrese, potvrda o sredstvima koje posjedujete u nov\u010daniku BEZ OTKRIVANJA TIH SREDSTAVA, i tako dalje.<\/p>\n
MINA je krenula kao Coda Protocol, 2017 godine, a 2020. se rebrandirala u MINA (zbog smje\u0161ne tu\u017ebe od strane vlasnika tzv. “Corda protocola” – sli\u010dnost u imenu je bila prevelika). Glavna mre\u017ea MINE krenula je ove godine, u tre\u0107em mjesecu. MINA token se pojavio na tr\u017ei\u0161tu nedavno, krajem petog mjeseca.<\/p>\n
MINA tokena ima 1 miljardu, nema ograni\u010denja u stvaranju novih. Godi\u0161nja inflacija je 12%, a nakon dvije godine \u0107e pasti na 7%. Stopa inflacije (koli\u010dine stvaranja novih tokena u vremenu) se mo\u017ee modificirati glasanjem zajednice, ali je jo\u0161 uviejk dosta velika. To zna\u010di da… s investicijske strane, mo\u017eemo o\u010dekivati pad cijene.
\nMe\u0111utim, tr\u017ei\u0161na vrijednost MINE je pril\u010dno niska (265 po redu). Tako\u0111er, zbog inovativnosti i kvalitete, vro je vjerojatno da \u0107e se MINA uskoro pojaviti na zna\u010dajnijim mjenja\u010dnicama (od ve\u0107ih trenutno je samo na Krakenu). Coinbase je jedan od ranih investitora u MINU.<\/p>\n
Jo\u0161 jedan podatak je vrlo bitan: parterstvo izme\u0111u Mina zaklade i Ethereum zaklade (Vitalik Buterin je zagovornik zero-knowledge-proof tehnologije koja mo\u017ee pomo\u0107i Ethereumu u rje\u0161avanju tehni\u010dkih problema s koli\u010dinom transakcija). Dakle, ove dvije zaklade rade zajedno na tome.<\/p>\n
Sve to skupa moglo bi povu\u0107i cijenu MINE (koja je sad oko 2,5 US$) na znatno vi\u0161e razine.
\nJedan od problema koji Mina mo\u017ee imati je – brzina. O tome nema mnogo informacija, ali pro\u0161iren je podatak da se radi o samo 22 transakcije u seundi. To je jako malo, a vezano je uz gore opisani na\u010din na koji se rade “snimci” transakcija. U praksi, to zna\u010di da \u0107e biti potrebno 15 potvrda (blokova) na MINI da transakcija bude 99,99% sigurna, a to je u ovom slu\u010daju punih sat vremena. Dakle, MINA je spora (otprilike jednako spora kao i Bitcoin – i njemu je potrebno sat vremena, obi\u010dno 6 potvrda, da transakcija bude kona\u010dna). Naravno, Mina tim radi na tome i obe\u0107ava rje\u0161enja.<\/p>\n
Drugi problem je – sigurnost. Budu\u0107i da je cijela mre\u017ea zapravo snimak, gdje je onda prava arhiva? Taj dio mi, moram priznati, nije do kraja jasan. Mo\u017eda i nije bitno, me\u0111utim, kad o ne\u010demu razmi\u0161ljam, volim da mi stvari sjednu na svoje mjesto, a u ovom slu\u010daju ostao je upitnik nad ovim.<\/p>\n
Me\u0111utim, sve u svemu, MINA izgleda sjajno. Zapravo je nevjerojatno \u0161to sve nudi i obe\u0107ava. Arhitektura mre\u017ee (rekurzija) jako nalikuje strukturi na koji funkcionira svijest pa zato izgleda gotovo \u010darobno. 22 KB cijela mre\u017ea? Nevjerojatno.<\/p>\n