{"id":4319,"date":"2020-08-06T09:42:32","date_gmt":"2020-08-06T07:42:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/?p=4319"},"modified":"2020-08-06T09:42:32","modified_gmt":"2020-08-06T07:42:32","slug":"zasto-nesto-vrijedi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/zasto-nesto-vrijedi\/","title":{"rendered":"Za\u0161to ne\u0161to vrijedi?"},"content":{"rendered":"

Svaki put kad vrijednost kriptovaluta poraste, na FB grupi Kripto(r)evolucija<\/a> dobijem barem nekoliko pitanja i skepti\u010dnih primjedbi oko toga tko, kako i za\u0161to odre\u0111uje koliko \u0107e vrijediti Bitcoin i druge kriptovalute. Isto se doga\u0111a tijekom ve\u0107ine razgovora, kad god se spomene investicijska strana kriptovaluta.<\/p>\n

Warren Buffet, jedan od najuspje\u0161nijih investitora ikada, otvoreno kritizira Bitcoin, progla\u0161avaju\u0107i ga bezvrijednim. Prema njegovu mi\u0161ljenju, razlog je taj \u0161to iza Bitcoina ne stoji neka kompanija, nema stvaranja dodatne vrijednosti i ne postoje tehni\u010dki parametri procjene uspje\u0161nosti. Naravno, Buffet je naviknut na investiranje u poduze\u0107a, te prema njegovu vlastitom priznanju nikad ne investira u ne\u0161to \u0161to ne razumije. Suvremene tehnologije nisu njegov fah. No, izgleda da prosje\u010dni promatra\u010di (a ponekad i naivni ulaga\u010di) imaju gotovo jednak stav prema vrijednosti kriptovaluta. Stoga je naj\u010de\u0161\u0107a primjedba ona koja ka\u017ee da se radi o izmi\u0161ljenoj vrijednosti te da iza toga nema ni\u010dega materijalnog i stoga ni\u010dega stvarno vrijednog. Mudriji me\u0111u takvima dr\u017ee se po strani od sumnjivih investicija, a oni skloniji riziku zaigraju igru koju ne razumiju jer brojke znaju biti fascinantne (primjerice, u trenutku kad ovo pi\u0161em, tijekom zadnja \u010detiri mjeseca Bitcoin je dobio na vrijednosti 217% – cca 600% na godi\u0161njoj razini, Ethereum 271% – cca 700% na godi\u0161njoj razini, Cardano \u2013 peta po vrijednosti kriptovaluta, \u010dak 901% – cca 2000% na godi\u0161njoj razini!).<\/p>\n

S obzirom na to da na ista pitanja stalno odgovaram na isti na\u010din, odlu\u010dio sam napisati \u010dlanak u kojem \u0107u iznijeti argumente koji \u0107e, nadam se, doprijeti barem do nekih skeptika koji ga uspiju pro\u010ditati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Materijalne i druge vrijednosti<\/strong><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107a zabuna oko pojma \u201cvrijednost\u201d njeno je poistovje\u0107ivanje s ne\u010dim materijalnim. Primjerice, ljudi su skloni skupo platiti neki materijalni predmet, ali oklijevaju pla\u0107ati obrazovanje i znanje. Suvremeni svijet o\u0161tro ih demantira. Trenuta\u010dno najve\u0107u vrijednost imaju informacije, a to zna\u010di i znanje. Znanje uvijek mo\u017ee stvoriti novu materijalnu vrijednost, dok obrnuto ne vrijedi. Materijalne predmete mo\u017eete izgubiti, mogu se pokvariti ili uni\u0161titi. S druge strane, jednom ste\u010deno, znanje je zauvijek va\u0161e i nitko vam ga ne mo\u017ee oduzeti.<\/p>\n

Kriptovalute nisu materijalne. Elektroni\u010dke su, pa su stoga u nekom me\u0111uprostoru izme\u0111u materije i informacije. U svjetlu razumijevanja prednosti nematerijalnih vrijednosti nad materijalnima, to im je plus, a ne minus.<\/p>\n

Proglasiti ne\u0161to bezvrijednim samo zato \u0161to nije u potpunosti opipljivo i materijalno, u suprotnosti je s onim \u0161to znamo o \u017eivotu; u suprotnosti je sa samim pojmom vrijednosti. Mogao bih tu dodati da za zrelog \u010dovjeka nematerijalne, pa i duhovne vrijednosti, uvijek imaju prednost pred materijalnim. Inzistiranje na isklju\u010divom preklapanju vrijednosti s materijalnim predmetima znak je mentaliteta koji pripada nekim pro\u0161lim vremenima u kojima se znanje nije dovoljno cijenilo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tko odre\u0111uje vrijednost (ne)materijalnog predmeta?<\/strong><\/p>\n

Jedna od kritika kriptovaluta je da one nemaju nikakvu vrijednost same po sebi. U redu, razmislimo: koji materijalni predmet ima vrijednost sam po sebi?<\/p>\n

Koliko vrijedi \u010deki\u0107 u trenutku kad vam je potrebna pila?<\/p>\n

Koliko vrijedi automobil u trenutku kad \u017eelite prije\u0107i preko mora?<\/p>\n

Koliko vrijedi boca vode kad ste izgubljeni u pustinji?<\/p>\n

Nadam se da pitanja jasno upu\u0107uju na odgovore: vrijednost materijalnog predmeta odre\u0111ena je njegovom uporabom.<\/p>\n

Ali, hajdemo razmi\u0161ljati dalje: jedan od najvrjednijih materijalnih posjeda je \u2013 zlato. Zlato je tako\u0111er najdra\u017ea investicija klasi\u010dnih investitora \u201czihera\u0161a\u201d.<\/p>\n

Ali, \u010dekajte! Zar to nije u suprotnosti s odre\u0111ivanjem vrijednosti prema uporabi? Po tom kriteriju zlato ne vrijedi ni\u0161ta. Ne mo\u017eete ga popiti ni pojesti, ne mo\u017eete ni\u0161ta s njim raditi, osim praviti se va\u017eni samo zato \u0161to ga posjedujete. Pa odakle zlatu vrijednost?<\/p>\n

Odgovor bi mogao uzdrmati va\u0161 sustav vrijednosti. Zlato ima vrijednost je ljudi vjeruju u njega. Kad bi se povodili samo uporabom (tehni\u010dkim pokazateljima vrijednosti tipa Buffetove investicijske analize), zlato ima vrijednost blizu nule jer se koristi samo u minornim koli\u010dinama u obliku industrijskog zlata. Potra\u017enja za njim ne\u0107e rasti, ne\u0107e se ni\u0161ta novog ni revolucionarnog dogoditi s njim i u biti, sasvim lijepo bismo mogli bez njega.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vrijednost je subjektivna kategorija<\/strong><\/p>\n

Ljudi koji pokazuju nerazumijevanje prema kriptovalutama i njihovoj vrijednosti zapravo pokazuju nerazumijevanje prema cijelom financijskom sustavu, posebice tr\u017ei\u0161tu kapitala i dionica.<\/p>\n

Ovih dana dionica Tesle vrijedi toliko da je Tesla kao kompanija iznenada postala najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d automobila svih vremena. Tesla vrijedi vi\u0161e od Toyote, General Motorsa i drugih velikana. Kako je to mogu\u0107e, kad je prodaja Tesle neki minorni postotak u odnosu na prodaju ostalih automobila?<\/p>\n

Tko je taj koji je odredio vrijednost Tesline dionice?<\/p>\n

Nitko to nije samostalno odredio, niti nema pravog opravdanja za to osim \u2013 o\u010dekivanja. Da, o\u010dekivanje investitora odredilo je da je trenuta\u010dno Tesla najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d automobila na svijetu.<\/p>\n

Buni li se netko protiv toga? Progla\u0161ava li netko Teslu prijevarom? Naravno da ne. O\u010dekivanje je subjektivna kategorija, i ona predstavlja silu koja odre\u0111uje vrijednost. Jesu li investitori u pravu kad o\u010dekuju tako ne\u0161to, ili nisu, to \u0107e pokazati budu\u0107nost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vrijednost nepromjenjivosti<\/strong><\/p>\n

Kriptovalute nisu dionice \u2013 ne postoji tehni\u010dka analiza, nema budu\u0107e ili planirane proizvodnje ni tr\u017ei\u0161nog rasta (iako se i to mo\u017ee raditi u sklopu odre\u0111enih specifi\u010dnih parametara). Jesu li one onda poput zlata?<\/p>\n

Neke od njih. Primjerice, Bitcoin se polako profilira kao kriptozlato. Jedna od posebnih zna\u010dajki zlata je \u0161to ne ulazi u kemijske reakcije s drugim elementima, posebice ne s kisikom (ne hr\u0111a). Zlato se dr\u017ei podalje od svega ostalog i uglavnom ne ovisi o drugim elementima.<\/p>\n

Bitcoin je u tom smislu sli\u010dan zlatu \u2013 ne ovisi o drugim \u010diniteljima. Kriptografski je za\u0161ti\u0107en od bilo kakvih mije\u0161anja i utjecaja. Takav je kakav je, i promjene nema. Ono \u0161to Warren Buffet kritizira (nepostojanje proizvodnje, tr\u017ei\u0161nog utjecaja i sli\u010dno) nije mana ve\u0107 zna\u010dajka, prednost koja Bitcoin stavlja u poziciju elektroni\u010dkog kriptozlata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vrijednost ograni\u010dene dostupnosti<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedna usporedba sa zlatom: Bitcoina ima (bit \u0107e) 21 milijun. Ni jedan Bitcoin vi\u0161e od toga. Zna\u010di, dostupnost Bitcoina je ograni\u010dena (za razliku od dolara, eura ili drugih valuta \u010dija se koli\u010dina mo\u017ee pove\u0107avati unedogled). Pod uvjetom da se potpuno nematerijalni \u010dinitelji odr\u017ee (povjerenje, o\u010dekivanje i sve drugo \u0161to daje vrijednost svemu, ne samo materijalnim predmetima), njegova vrijednost mo\u017ee rasti do neslu\u0107enih visina. Trenuta\u010dno je na otprilike dvanaest tisu\u0107a dolara. Maksimum mu je bio gotovo dvadeset tisu\u0107a, pa je pao natrag na tri tisu\u0107e. Sada raste, a o\u010dekivanja idu i do sto tisu\u0107a pa \u010dak i do milijun.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

Vrijednost kriptovalute ne odre\u0111uje nitko pojedina\u010dno. Ona je odre\u0111ena o\u010dekivanjem ljudi (sli\u010dno vrijednosti zlata ili dionica).<\/p>\n

Kriptovalute su uglavnom decentralizirane. Mogu poslu\u017eiti kao novac (za to su namijenjene, zapravo), ali se za njih uglavnom zna kao za sredstvo investiranja. Zbog promjenjive vrijednosti (o\u010dekivanja naglo rastu i padaju), do\u0161le su na lo\u0161 glas.<\/p>\n

\u010cinjenica da su nematerijalne ne umanjuje njihovu potencijalnu vrijednost. \u0160tovi\u0161e, za razliku od materijalnih predmeta (zlata, primjerice), njihov je transport lagan i brz. Prednosti su im o\u010digledne, a opstanak kao sredstva \u010duvanja vrijednosti ovisi isklju\u010divo o kretanju ljudske pa\u017enje. Me\u0111utim, nemojte zaboraviti da o tome ovisi vrijednost ba\u0161 svega drugoga.<\/p>\n

 <\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svaki put kad vrijednost kriptovaluta poraste, na FB grupi Kripto(r)evolucija dobijem barem nekoliko pitanja i skepti\u010dnih primjedbi oko toga tko, kako i za\u0161to odre\u0111uje koliko \u0107e vrijediti Bitcoin i druge kriptovalute. Isto se doga\u0111a tijekom ve\u0107ine razgovora, kad god se spomene investicijska strana kriptovaluta.
\nWarren Buffet, jedan od najuspje\u0161nijih investitora ikada, otvoreno kritizira Bitcoin, progla\u0161avaju\u0107i ga bezvrijednim. Prema njegovu mi\u0161ljenju, razlog je taj \u0161to iza Bitcoina ne stoji neka kompanija, nema stvaranja dodatne vrijednosti i ne postoje tehni\u010dki parametri procjene …<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":4321,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[106],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4319"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4319"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4319\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4322,"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4319\/revisions\/4322"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4321"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.adriankezele.com\/kriptorevolucija\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}