(R)evolucija vrijednosti

Izravno nadahnuće za ovaj članak nastalo je zbog čestih pitanja oko pojma “vrijednost” i načina na koji većina ljudi razmišlja o tome. Jasno je: danas vrijednost pretežito izražavamo brojkom ispred naziva za valutu koju koristimo.

Posljedica toga je dvojaka: većina ljudi pretvara se u otvorene ili prikrivene materijaliste (ono što vrijedi, vrijedi u eurima ili dolarima). Manjina se pak pretvara u pobjegulje od općeg mentalnog sklopa, pokušavajući izražavati prezir prema takvu načinu razmišljanja isticanjem “nematerijalnih” vrijednosti koje nemaju tu vrstu cijene. U tome su poprilično neuspješni, jer – na kraju priče – i oni moraju platiti svoje materijalne račune, pa sve skupa završava u dubokom mentalnom rascjepu koji izaziva nezadovoljstvo. Jer, zarađivati se mora (čitaj: mora se odraditi nešto da bi se dobio novac kojim se onda plaćaju rijetki trenuci “slobode” kada radimo ono što doista želimo).

Prezir prema materijalnom je vrlo djelotvorna kočnica uspjehu u današnjem svijetu, pa takvi ljudi završavaju u limbu frustracije: s jedne strane htjeli bi živjeti dobro i u obilju, s druge strane ograđuju se od uobičajenog pristupa tražeći nešto čega u današnjem svijetu kronično manjka ili ga uopće nema (poštenje, fer odnos, pravedna raspodjela, ljudskost prije svega).

Ima li uopće izlaza iz takve situacije? Rascjep između materijalnog (novca) i duhovnog (onog što novac ne može kupiti) nametnut nam je odavno, prije više tisuća godina. Bez novca ne bi bilo civilizacije, a opet upravo je novac taj koji, barem naizgled, potiče ono najgore u ljudima.

Izlaz postoji, posebice za pojedince koji sami unutar sebe naprave ključne promjene u odnosu prema stvaranju dobrog života. Obilje je mogućnost otvorena svakome, ali zahtijeva radikalnu promjenu načina na koji razmišljamo o materijalnom i nematerijalnom. Promjena je radikalna jer zapravo briše razliku između jednog i drugog. Već godinama poučavam drevnu vještinu arthe – stvaranja obilja – koja govori o protočnosti, davanju, primanju, energiji, inteligenciji i mudrosti. Novac je posljedica kojom život reagira na uspješnost, a uspješnost počinje prije svega unutar nas, u našem umu i srcu.

Artha je dragocjena vještina, potrebna svakome. I djeluje. Polako, ali sigurno, ona će vas odvesti do mnogo povoljnijeg mjesta u kojem postoji ravnoteža između unutarnjeg i vanjskog; između vaše potrebe za slobodom, ljubavlju i ljudskošću te neizbježnih troškova koje život nosi sa sobom.

Ali, priznajem, čak i ako vi kao pojedinac pronađete svoje uravnoteženo mjesto u suludom svijetu koji vas okružuje, većina ljudi ipak će ostati točno tamo gdje su i sada. A svatko onaj tko je iskusio istinski uspjeh u svom životu zna da oni oko njega moraju biti barem upola uspješni kao i on(a), jer ako nisu, neravnoteža je prevelika, nema dijeljenja, nema povezanosti, nastaju razlike i vaš vlastiti uspjeh nema tako sladak okus.

U tom svjetlu (a to je moja osobna motivacija za pisanje ovakvih članaka), bilo bi odlično kada bi došlo do radikalne promjene u poimanju novca (jer, novac je u središtu problema, nije li?) u glavama većeg broja ljudi, a ne samo uspješnih pojedinaca. Kako to postići?

Edukacija? Uh, sporo i dugotrajno, ali da, edukacija svakako. Upornost u objašnjavanju (poput ove koja me sada drži za računalom, a mogao bih se provozati biciklom uz morsku obalu). Predavanja, knjige, razgovori… Sve u redu, da, ali… ima nešto bolje! Nešto što radi svoj posao na gotovo nevidljiv način i, ako ga obavi kako valja, svijet će se promijeniti.

Što je to?

Jednom riječju: kriptovaluta.

Ako ste se uhvatili za glavu jer od kriptovalute vidite samo najgore od ljudskog materijalizma i pohlepu za brzom zaradom, u redu, razumijem vas. To je ono što ćete pronaći ako se uključite u stotine foruma i grupa koje su povezane s kriptovalutama, ili pak razgovarate s ljudima koji su, navodno, u tome. Međutim, ako samo malo zavirite ispod površine i shvatite što se zapravo događa, vidjet ćete da u kolektivnu svijest ljudi kroz ta vrata ulazi nešto sasvim novo, nešto do sada neviđeno.

Moglo bi se mnogo toga reći o (r)evoluciji koju donosi kriptoideja, svakako daleko više od onoga što stane u jedan članak. Zbog toga ću se, za ovu prigodu, usmjeriti na jednu značajku kriptovalute zbog koje ljudi s podozrenjem gledaju na nju: promjenjivost (“volatilnost” je internacionalizam koji se najčešće koristi u financijskim krugovima). Promjenjivost vrijednosti smatra se nestabilnošću i razlogom zašto kriptovalute nisu dobre za ekonomiju. Potrebno nam je nešto sigurno, jel’ tako? Nešto što ne gubi i ne dobiva na vrijednosti hektično, poput poludjela majmuna. Nešto na što se možemo osloniti, poput eura ili dolara.

Ponajprije, moram istaknuti očigledno. Takozvane čvrste valute nipošto nisu čvrste. Još tamo od 1973. njihova vrijednost nije vezana za zlato, već se određuje… hm, prema potrebi. Odatle se stvorio naziv “fiat valute”. “Neka bude…” valute. Dakle, neka bude… kako netko kaže da treba biti. Taj netko su financijske hegemonije koje izdaju i kontroliraju novac. Prošle je godine, ponajviše zbog Covid situacije, “tiskana” trećina svih dolara u opticaju. Ne znam za euro, ali sumnjam da je mnogo manje. Uglavnom, dolar je u godinu dana izgubio 33% vrijednosti. Ne vidi se još, ali vidjet će se u povećanju cijena tijekom mjeseci i godina koje dolaze.

Ljudi imaju osjećaj (vjeruju) da je stabilno, dok zapravo nije. Ta  situacija je školska definicija iluzije.

Kriptovalute, s druge strane, uglavnom funkcioniraju unutar unaprijed određene količine. Ne možete stvoriti više od 21 milijun Bitcoina. Nikad ih neće biti više. A ipak njegova cijena mjesečno i dnevno ide gore-dolje, dobiva i gubi tridesetak posto k’o od šale. Izgleda nestabilno, ali zapravo nije. Ponovno, školska definicija iluzije. 🙂

U tih istih godinu dana, Bitcoin je dobio oko 300% na vrijednosti (neki će reći i 1000%, zavisi od kojeg do kojeg datuma gledate). Da bi prozreli iluziju, ponekad je dovoljno odmaknuti se malo dalje i pogledati širu sliku. Bitcoin (i druge kriptovalute) gutaju dolare za doručak, ručak i večeru. Ponekad odu na zasluženi post (jer su se prenajele), pa se onda ponovno bace na gozbu. Što banke više štancaju dolare i eure, to kriptovalute postaju deblje i deblje.

Zašto smo žrtve iluzije i čini nam se da su fiat valute stabilne, a kriptovalute nisu, dok je zapravo situacija obrnuta? Pa, to je stvar percepcije. Poput onih perceptivnih iluzija – vidite ono na što usmjerite pozornost. A pozornost većine ljudi usmjerena je na novac. Klasičan, fiat novac, dolare i eure.

Fascinacija iluzijom stabilnosti proširila se i na kriptosvijet, pa su nastali takozvani stablecoini (stabilni novčići), čija je vrijednost vezana uz dolar. To je privremena situacija. Perceptivna iluzija toliko je velika, da je potrebno prijelazno razdoblje navikavanja.

Znači, fiat novac nije stabilan, iako se nama tako čini. Što zapravo želim reći? Bismo li u budućnosti – ili već sada – trebali promijeniti kut gledanja i sve vrijednosti izražavati u Bitcoinima? Ili možda u Ethereumima? Ili u Lumenima, a možda u Dogeima (sačuvajbože)?

Je li to ono što se događa? Borba za sljedeću svjetsku valutu, za sljedećeg pobjednika na kojeg ćemo fokusirati svoju pažnju i prema njemu mjeriti svoj život?

Ne, ne i ne.

Kriptovalute kriju još iznenađenja koja proizlaze iz sasvim drugačijeg vrijednosna sustava i svjetonazora. Kriptovalute su mnogo životnije, mnogo svjesnije, mnogo ljudskije nego što je to bilo koji novac u povijesti bio, a to uključuje i ovaj koji koristimo sada.

Glavni činitelj promjene je pojam “vrijednost”. Što zapravo vrijedi u životu i kako tu vrijednost izražavamo? U ovom trenutku, brojkom uz simbol valute. Međutim, u životu se stvarna vrijednost nečega vrlo brzo promijeni, zavisno od potrebe. Primjerice, vrijednost čamca za spašavanje u trenutnom svjetonazorskom sustavu bila bi, recimo, 2000 eura. Koliko čamac za spašavanje vrijedi u autobusu? Ništa, jer je nepotreban. A koliko vrijedi na brodu koji ga nema i doživi havariju? Mnogo više.

Shvaćate li što vam želim reći? Istinska vrijednost stvari, a jednako tako riječi i postupaka, u životu je izrazito, eh, volatilna! Nema točke oslonca. Kraljevstvo za konja, a ponekad i konj za par dobrih cipela. Tisuću beskorisnih, promašenih, ponavljajućih riječi koje ne vrijede ništa i onda jedna, jedina, koja život znači.

Tako je to u životu, takvo je stanje stvari, takva je istina o pojmu vrijednosti. A što smo mi učinili? Postavili smo umjetni okvir u koji pokušavamo ugurati cijeli život. Vjerujemo da je to mjerilo stabilno i u njemu nalazimo sigurnost. Izvrnuli smo stvari naglavačke i zbog pogrešne zamisli o novcu, izgubili uvid u istinske vrijednosti života.

Kriptovalute su mnogo bliže (svakako najbliže što smo do sada došli) istinskom i poštenom određivanju vrijednosti. Ponajprije, ima ih mnogo. Problem? Nipošto. Svaka od njih nudi (ili bi barem tako trebalo biti) nešto drugačiji pristup PRAKTIČNOM rješavanju određenih problema. Većina kriptovaluta zapravo služi za plaćanje usluga unutar svog vlastitog ekosustava. One su potrebne nekome (programeru) da bi platio održavanje aplikacije, ili su potrebne za održavanje mreže, plaćanje transakcija i slično. Ako vi kao pojedinac vidite interes u razmjeni vrijednosti unutar tog ekosustava (pazite, to vam nije nametnuto, nema “službenog”, državnog, nacionalnog itd.), onda taj sustav koristite. Ako vidite neku praktičnost ili smisao u nekom drugom sustavu, koristite i taj sustav. Kakav će biti odnos između jedinica (novčića) jednog sustava i drugog sustava – tko to može reći? Kako kad – to je najbolji odgovor. Ovisno o potrebi, potražnji, smislu i stvarnoj vrijednosti za nekoga.

I vidite, tu je ta radikalna promjena koju većina ljudi teško prihvaća, a za koju banke (koje će najviše izgubiti promjenom) tvrde da je zastrašujuća i stvara nesigurnost. U određenom smislu su u pravu. Jer ako vi imate milijun eura, uz svu inflaciju, tih milijun eura gotovo uvijek ćete moći zamijeniti za mnogo toga što vam je potrebno. Ali, ako imate milijun ICX-ova, jednom ćete za to dobiti vilu na moru i skupocjeni automobil, a drugi put samo prosječnu večeru u obližnjem restoranu.

Meni, primjerice, ništa ne znači vinarska industrija – što se mene tiče, njena vrijednost je mala. Nekom drugom ona ima životnu vrijednost. Za mene vrijednost ima proizvodnja jedara i dasaka za jedrenje, a nekom drugom to je potpuno bezvrijedno. Mi sada imamo centralizirani financijski sustav koji postavlja kriterij oko kojeg se vrti i jedna i druga industrija, pretpostavljajući da ćemo tako omogućiti pravednu procjenu i razmjenu vrijednosti. Međutim, iskustvo pokazuje drugačije. Kriterij (novac) je nametnut, njime se može manipulirati te iskrivljava istinsku vrijednost stvaranja (omogućava da velike vrijednosti budu u rukama onih koji ništa ne stvaraju).

Sad zamislite da postoji kriptovaluta koju koriste vinari, i kriptovaluta koju koriste surferi. Neki od njih imat će interes da zamijene nešto svoje kriptovalute za ovu drugu, a neki neće. Sve zavisi od toga što vam je u životu potrebno.

Dakle, mnogobrojnost kriptovaluta je prednost i stvar izbora. Svaka od njih je decentralizirana, funkcionira po unaprijed dogovorenim pravilima pa stoga nema manipulacije. To znači da, unutar tog ekosustava, ta kriptovaluta pošteno izražava vrijednost nečijeg rada i stvaranja.

Međusobni omjer vrijednosti kriptovaluta stvar je tržišta, potrebe, ponude i potražnje. Decentralizirane mjenjačnice vrlo bi jednostavno mogle odrediti taj omjer. Naglašavam, bez potrebe za dolarom, eurom ili bilo kojim drugim, navodno stabilnim osloncem. Ako meni treba par litara vina koje mogu kupiti s 5 vinocoina, a imam samo surfercoine, s par klikova odem na DeFi mjenjačnicu i zamijenim jedno za drugo. Koliko će to biti, zavisi od toga koliko ljudi koji proizvode surf opremu pije vina. Ili obrnuto, koliko vinara surfa.

Nekada davno, kad smo počeli kao civilizacija, prije nego što smo izmislili novac, razmjenjivali smo dobra. Bilo je to pošteno i prema stvarnoj vrijednosti – svatko je svoj rad procijenio onako kako smatra da zaslužuje. Međutim, to je bilo nepraktično i lokalno ograničeno. Sada, uz razvoj tehnologije i pojavu blockchaina i kriptovaluta, postaje praktično. Kriptovalute, kad i ako uspiju u svojoj (r)evoluciji kao novac, funkcionirat će na isti način kao što je nekad funkcionirala razmjena, ali globalno. Svaki ekosustav (“digitalna nacija”, ekvivalent nekadašnje zajednice ili plemena) određuje svoje vrijednosti i u interakciji je s drugim ekosustavima koji rade to isto. Nema državnog nadzora, nema nacionalne valute, nema ni svjetske valute, nema centralne vlasti; sve je decentralizirano, u rukama ljudi, i odvija se zastrašujuće, predivno, čarobno, zadivljujuće, životno i nepredvidljivo.

Kad bi vas sada netko stavio u takvo financijsko okruženje, vjerojatno biste imali osjećaj da se nalazite usred nepredvidljive oluje gdje ništa nije sigurno i ne znate što će se dogoditi sutra. Trebalo bi vam vremena da se naviknete.

Na sreću, ta se (r)evolucija vrijednosti neće dogoditi preko noći. Ona se već događa i to u kriptosvijetu, dakle na mjestu koje većina ljudi promatra s podozrenjem. To će potrajati sve dok se ne riješe dječje bolesti i ne raščiste namjerne ili nenamjerne greške. Dakle, imate vremena da polako, sasvim polako, upijate nove ideje, sve dok one – nadam se što prije – ne postanu stvarnost.

 

0

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.