Autori: Chris Berg, Sinclair Davidson i Jason Potts su iz RMIT Blockchain Innovation Hub (prvi svjetski istraživački centar za društvene znanosti u ekonomiji, politici, sociologiji i zakonima blockchain tehnologije).
Prijevod: Rafael Sandalj; lektura Suzana Tijak
KLIK ZA SLOVENSKI PRIJEVOD ISTOG ČLANKA
ORIGINALNI ČLANAK NA ENGLESKOM
Racionalna revolucija kripto-očekivanja
Hoće li vlade uvesti vlastite kriptovalute? Ne.
Hoće li kriptovalute utjecati na državne valute? Da.
Zapravo, utjecaj kriptovaluta bit će takav da će fiat-valute (službeni, državni, „papirnati“ novac) postati bolje za korisnike: građane, poslovanje/tvrtke i tržišta. Evo zašto.
Zašto imamo fiat-valutu?
Vlade izdaju fiat-valute kako bi financirale diskrecijsku potrošnju (kroz inflaciju), kontrolirale makroekonomiju kroz monetarnu politiku i izbjegavale rizik promjene tečaja koji bi morale podnijeti kad bi svi plaćali poreze u različitim valutama.
Kao što su George Selgin, Larry White i drugi pokazali, mnoga povijesna društva imala su sustave privatnog novca – slobodno bankarstvo – gdje je sustav novca osiguran tržištem.
Privatni novac je, danas, najvećim dijelom zamijenjen fiat-valutama, a živi dalje samo kao povijesna zanimljivost.
To možemo objasniti “granicom institucionalne mogućnosti”; modelom kojeg je prvi razvio Harvardski ekonomist Andrei Shleifer s raznim koautorima. Shleifer i njegovi kolege grupiraju društvene institucije prema načinu na koji balansiraju na granici između rizika nereda (privatne prijevare, malverzacije, utaje, podvale i krađe) i rizika diktature (eksproprijacije od strane vlasti, ugnjetavanja itd.).
Kao što pokazuje grafikon, za novac su ti rizici: krivotvorenje (nered) i neočekivana inflacija (diktatura). Razdoblje slobodnog bankarstva nas je podučilo da su privatne valute osjetljive na krivotvorenje, ali zbog konkurentskog pritiska na tržištu, rizik od inflacije je minimalan.
Suprotno tome, fiat-valute su manje osjetljive na krivotvorenje. Vlade su povjerljiva treća strana koja agresivno progoni valutne prijevare. Zauzvrat, vlade dobivaju moć napuhavanja – inflacije valute.
Činjenica da su fiat-valute jako poželjne u svijetu nije samo zbog postojećih fiat-valutnih zakona. Čini se da su građani relativno sretni s ovim kompromisom. Radije bi riskirali inflaciju od rizika krivotvorenja.
Jedan od razloga za to bi mogao biti taj što se svatko može zaštititi od vjerojatnosti inflacije pohranom imovine u zlato ili stranu valutu.
Troškovi diktature fiat-valute očito nisu toliko visoki kao što to vide teoretičari “teških novaca”.
Uvođenje kriptovaluta
Kriptovalute značajno mijenjaju ovu dinamiku.
Kriptovalute su oblik privatnog novca koji značajno, ako ne i potpuno, eliminira rizik od krivotvorenja. Blockchain podupire kriptovalutne tokene kao sigurnu, decentraliziranu digitalnu imovinu.
One nisu samo sredstvo koje nas udaljava od inflacijske fiat-valute, ili ograda za zaštitu od neželjene diktature. Kriptovalute su (bliska i rastuća) zamjena za fiat-valute.
To znači da troškovi nereda/krivotvorenja privatnog novca dramatično padaju.
Zapravo, rizik krivotvorenja zrelih kriptovaluta, poput Bitcoina, trenutno je manji od onog za fiat-valute. Fiat-valuta i dalje može biti krivotvorena. Stabilan i siguran blockchain u potpunosti uklanja opasnost od krivotvorenja.
Pa zašto uopće imamo fiat-valute?
Radi se o racionalnoj revoluciji kripto-očekivanja.
Postavlja se pitanje kako će izgledati monetarni i platni sustav u situaciji kada se kriptovalute natječu protiv fiat-valuta.
Tvrdimo da će fiat-valute preživjeti – čak i jačati!
Opasnost prihvaćanja kriptovaluta natjerat će središnje banke da budu odgovornije i budnije u sprečavanju inflacije. Sjetite se da vlade vole fiat-valutu, ne samo zbog snage koju im ona daje nad gospodarstvom, već i zbog toga što žele da se porezi otplaćuju u jedinstvenoj valuti.
To je priča o troškovima transakcija fiat-valute – interakcija između građana i vlade lakša je ako se to učini s pouzdanim državnim novcem.
U racionalnom modelu očekivanja ekonomskog ponašanja, planiramo naša očekivanja o budućem stanju svijeta na temelju racionalne procjene prošlih i aktualnih trendova.
Kriptovalute će smanjiti državnu moć nad gospodarstvom tržišnim natjecanjem i pritiskom. Da bi se tome suprotstavili, središnje banke i političari će se boriti protiv kriptovaluta. Oni će voljeti tehnologiju, ali mrziti kriptovalute.
Oni poslovni modeli i prakse koji se oslanjaju na umjerenu inflaciju postat će sami sebi mučni. Konkurentska prijetnja koju kriptovalute nameću vladama i tražiteljima kredita koristit će svima ostalima.
Ispada da Bitcoin maksimalisti griješe. Bitcoin neće preuzeti svijet. Ali trebamo Bitcoin maksimaliste da nastavimo maksimalizirati. Stabilnost globalne makroekonomije mogla bi se osloniti na vrlo vjerojatnu prijetnju da privatni novac, siguran od krivotvorenja, brzo i gotovo bez troška zamjeni fiat-novac u uvjetima visoke inflacije.
Čvrsta veza
Većina rasprava o ulozi kriptovaluta u monetarnoj ekologiji usredotočila se na to kako će kriptovalute stupiti u interakciju s fiat-valutama. Sveti gral bio bi stvaranje kriptovalute koja je vezana za fiat-valutu – takozvani stabilni novac (kao što su Tether ili MakerDAO).
Naša je postavka da će evolucija globalnog monetarnog sustava zapravo ići na drugi način: postojanje čvrste (blizu nulte inflacije, blizu nulte mogućnosti krivotvorenja) kriptovalute jednako će čvrsto vezati svaku održivu fiat-valutu. Nijedna održiva fiat-valuta neće moći raskinuti vezu s čvrstom kriptovalutom bez da doživi pad.
To je zapravo veza između fiskalne politike (i sposobnosti političara da se upuštaju u trošenje manjka u očekivanju da će taj dug unovčiti kroz porez na inflaciju) i čvrstoće kriptovalute.
Postojanje održive kriptovalute svodi monetarnu i fiskalnu politiku na njihovu algoritamsku razinu. To bi mogao biti najdublji, gotovo posve nevidljiv, makroekonomski učinak kriptovalute.
Kriptovaluta je za diskrecijsku javnu potrošnju isto što su porezne oaze za nacionalne stope poreza na dobit.
SRP