Nastavak čitanja petog, posljednjeg dijela knjige “Mrežna država” (autor je Balaji Srinivasan). Možete nastaviti sami čitati s ovog mjesta: https://thenetworkstate.com/on-network-states
Izdvojit ću osnovne značajke sustava mrežnih država:
Digitalno najprije. Naravno, budući da je omogućena nastankom interneta i blockchaina, mrežna država počinje u virtualnom i digitalnom, a tek se onda preslikava u materijalnom i tjelesnom.
Struktura. Mrežna država je sastavljena od nacionalne mreže (ekvivalent nacije, vidi gore objašnjenja) i upravljačke mreže (ekvivalent države). Za razliku od tipične društvene mreže, sada već mrežnici mrežne države osjećaju se kao nacija; za razliku od kompanije koja upravlja društvenom mrežom, upravljačka mreža je legitimna vlada mrežne nacije (strukturirana kao DAO u kojoj su pravila primjenjiva za sve, transparentna i provode se nepromjenjivom silom pametnih ugovora).
Vraća se “terra incognita” ili nepoznata zemlja. Unutar sustava materijalnih nacionalnih država nema komadića zemlje koji nije otkriven (osim ako ne računamo druge planete). U sustavu mrežnih država (posebice metasvemiru) postoji neiscrpna količina digitalnog područja koje može zauzimati neka mrežna država ili submreža. Neka od tih područja mogu izabrati biti nevidljiva.
Vraća se “terra nullius”, ili zemlja koja ne pripada nikome. Sustav mrežnih država uvijek pretpostavlja da postoje digitalna područja na koja nitko ne polaže pravo (za razliku od sustava nacionalnih država gdje svaki komadić prostora mora pripadati nekome).
Migracija ljudi od dolje prema gore. Ljudi mogu slobodno migrirati između mrežnih država. Državljanstvo je statično i teško promjenjivo; mrežništvo je u stalnoj fluktuaciji.
Dozvoljeno je N mrežnih država po mrežniku. Za razliku od državljanstva koje je obično vezano uz jednu državu, čovjek može biti mrežnik nekoliko mrežnih država, baš kao što može biti vlasnik raznih kriptovaluta, koristiti više društvenih mreža i slično.
Legitimnost mrežne države proizlazi iz digitalnog izbora. Upravljačka mreža može upravljati samo onim mrežnicima koji su to izabrali. (Ovdje postoje neki detalji koje ću naknadno prokomentirati.)
Decentralizirana administracija. Grupa ljudi koji opslužuju upravljačku mrežu kodira zakone (pametne ugovore) koji određuju što je obavezno, a što zabranjeno. Tu se zakoni prenose nepristranim serverima i osiguravaju se kriptografijom. Svaka mrežna država može izabrati koju će upravljačku mrežu koristiti. (I ovo ću komentirati naknadno.)
Internacionalna suverenost kroz kriptografiju. Za mrežnu državu suverenost su privatni ključevi. Svim administrativnim mehanizmima pristupa se privatnim ključevima, a ne kombinacijom korisničkog imena i lozinke. Na taj način ne samo da je upravljačkoj strukturi nemoguće (ili bar jako teško, u smislu da bi se nečiji privatni ključevi od nekog mogli iznuditi silom, ali tad smo se nepovratno odmakli od mrežne države) zloupotrijebiti nečije privatne ključeve, nego i stranoj neprijateljskoj sili postaje nemoguće ukrasti legitimne vladajuće privatne ključeve. To je potpuno novi način obrane kao zamjena ili nadopuna vojnoj obrani.
Digitalno diplomatsko priznanje. U sustavu mrežnih država međusobno priznanje znači integraciju digitalnih kodova. Konkretno, to znači da bi mrežnik mogao prijeći iz jedne države u drugu prenoseći svoje vrijednosti iz kriptosustava jedne mrežne države u drugu, bez bilo kakve zadrške.
Suradnjom i ograničenjima upravlja blockchain. Javni blockchainovi su ekvivalent internacionalnih zakona. Oni omogućavaju provođenje ekonomske i društvene suradnje između mrežnih država i njihovih mrežnika.
Pax Bitcoinica. Konačni jamac izlaza svakog mrežnika, ali i sustava mrežnih država općenito, je Bitcoin. Kako kriptovalute rastu u snazi, Bitcoin postaje nešto kao “vlada nad vladama”. Bitcoin se nalazi iznad svake mrežne države i sprečava je da “tiska” (u ovom slučaju digitalno) neograničene količine svoje kriptovalute te sprečava nezakonito oduzimanje vrijednosti.
***
O ovim bi se značajkama moglo raspravljati nadugačko i naširoko. Vjerojatno se i hoće, posebice kad prva startup-društva počnu pokazivati aspiracije da postanu države.
Evo nekoliko mojih dodatnih komentara.
Pax Bitcoinica zvuči jako dobro. Naime, Bitcoin bi se u tom slučaju pretvorio u ono što je zlato bilo prije 1973. godine. On već sada poprima značajke neplatežnog sredstva pohrane vrijednosti. U sustavu mrežnih država koje bi imale svoju kriptovalutu i tokene, Bitcoin bi bio konačno mjerilo vrijednosti. Onog trenutka kad bi neka mrežna država krenula u inflatornu ekonomsku politiku, vrijednost njene valute pala bi u odnosu na Bitcoin. Također, kako bi proizvodna vrijednost, ekonomska razmjena i svi drugi činitelji rasli, rasla bi i vrijednost Bitcoina. Naposljetku, sva vrijednost svijeta izražena u 21 milijun novčića jamči njegov stalni uspon.
Digitalni izbor koji određuje pripadnost odnosno mrežništvo neke mrežne države mora biti IZBOR koji se u svakom trenutku može opozvati preko svojih privatnih ključeva. Na individualnoj razini to je iznimno važno. Međutim, postoji nešto drugo što se može iščitati između redaka, a odnosi se na izbor mrežne nacije u odnosu na mrežnu upravljačku strukturu. Ako pažljivo čitate, vidjet ćete da su to dvije odvojene stvari te da u određenim situacijama, dvije ili više nacija mogu izabrati ISTU upravljačku strukturu.
Budući da se radi o državi, ovim se, tiho i neprimjetno, UKIDA POLITIKA! Možda se varam, možda se u praksi pokaže da to nije tako, ali mogućnost za to postoji.
Upravljačka struktura je tehnički servis. Nju može stvoriti i ponuditi neka grupa ljudi (programera). Svaka mrežna država jednostavno može izabrati onu ponudu koja nudi najviše u odnosu na željene rezultate. Naravno, pretpostavlja se da mrežna nacija može svojim prijedlozima (po principu DAO strukture i glasanja jedna duša, jedan glas) mijenjati neka pravila ili dodavati nova.
Također, ako se nekom mrežniku ne sviđa ono što je odlučila većina mrežne nacije, može svoje mrežništvo promijeniti bez većih problema.
U biti, politika postaje nepotrebna. Upravljanje i osiguranje zakona i ograničenja je servis, a ne ideologija. Zbog potpune decentralizirane transparentnosti blockchain tehnologije, nema nikakve mogućnosti savijanja i prilagođavanja pravila od strane vladajućih. Korupcija i zlouporaba su nemoguće, pa nestaje i sada sveprisutnog osobnog motiva koji se javlja među onima koji se danas bave politikom.
***
Ovdje ću završiti svoj pregled knjige “Mrežna država” koju je napisao Balaji Srinivasan, objavljene 4.7.2022. Pisao sam ideje kako sam ih čitao. Netko drugi zasigurno bi izdvojio neke druge momente u knjizi, ali se nadam da sam dao koliko-toliko objektivan uvid u sadržaj knjige koji je bez sumnje intrigantan jer predstavlja nešto novo, nešto što je do sada bilo potpuno izvan mentalnog horizonta prosječnog čovjeka, ali i onih koji aktivno promišljaju društvene probleme današnjice.
Taj je iskorak omogućen tehnologijom Blockchaina i kriptografijom, specifično pojavom Bitcoina čiji značaj i viziju mnogi ne razumiju u potpunosti.
SRP