Univerzalni osnovni prihod i blockchain

Autor: Michael K. Spencer, članak na engleskom Universal Basic Income and Blockchain

Znamo da je najvjerojatnije da će se univerzalni osnovni prihod (UBI – universal basic income) na održivi način najprije pojaviti kao blockchain rješenje. Najbolji će posrednik u tom smislu  biti “pametni ugovori” kojima upravlja AI (artificial intelligence – umjetna inteligencija).

Tokenizirana ekonomija djelomično bi mogla biti u interakciji s “gig ekonomijom” (gig ekonomija – tržište rada u kojem prevladavaju kratkoročni ugovori i freelance poslovi naspram stalnih poslova) i “sharing ekonomijom” (ekonomski sustav u kojem privatni pojedinci dijele sredstva i usluge bilo besplatno, bilo za naknadu, obično putem interneta) i to na način koji drugačije vrednuje rad nove generacije. U tom smislu posebno je važan način na koji će se stvarati nova vrijednost preko potrošača i podataka koji se dijele s drugima. U takvom svijetu način na koji trošimo, procjenjujemo, vrednujemo i stvaramo novi sadržaj mogao bi biti naplaćen u korist ljudi, umjesto u korist reklamnih platformi poput Googlea ili Facebooka.

Zamislite da je sve bogatstvo svijeta decentralizirano; da nije u rukama 1% managera tech kompanija, već doista u rukama ljudi svijeta. Ne bi li to bio bolji planet, s internetom kojem možemo vjerovati? Uz razvoj automatizacije, robotike, 5G, pametnih osobnih asistenata, IoT i AI, moramo osigurati ekonomsku jednakost jer ćemo inače samo podržavati spiral do još više nejednakosti u bogatstvu. Odgovor na taj problem očito nije u tome što će Facebook, Microsoft ili IBM napraviti s blockchainom.

Vjerojatni katalizatori stvarne primjene nove vrste digitalnog prihoda i UBI-a su osnovne vrijednosti decentralizacije javnih blockchainova. Te vrijednosti ne moraju biti povezane s fiat valutom (dosadašnjim državnim novcem); one bi mogle pripadati kriptovaluti i biti sinkronizirane s digitalnim aktivnostima nove generacije, primjerice s rješenjima koja bi GenZ (“generacija Z”: rođeni nakon 1996.) mogla ponuditi kao “nadopunu” kapitalizmu.

  • Zašto ne bismo majke plaćali za njihov doprinos ljudskoj vrsti?
  • Zašto tehnologija ne bi podržavala bolje, više vrijednosti kao što je uključivanje u društvo, održivost i poticaj ekonomske jednakosti?
  • Zašto ljudi ne bi bili pošteno nagrađeni za svoju pažnju i dijeljenje podataka?

Napredak ekonomije društvene vrijednosti omogućava naplatu podataka o našim odlukama i ukusima, a ne samo online nagradu i kaznu (Facebook primjerice svoje korisnike procjenjuje stupnjem pouzdanosti). To znači da doslovce možemo biti plaćeni za doprinos koji dajemo drugim ljudima, svojoj obitelji, zajednici, kulturi itd. Budućnost bi mogla donijeti “podatkovne bodove” ne samo za naše zdravlje i dobar život, nego i za naš utjecaj kao građana; za naš praktični, moralni, ekonomski, društveni, umjetnički, intelektualni pa čak i duhovni doprinos.

Nije izgledno da ćemo svakome dati određeni iznos osnovnog prihoda u klasičnom novcu da bismo uravnotežili probleme nezaposlenosti i novih definicija rada u dobu automatizacije, robota i umjetne inteligencije.

 

Što ako je AI dio rješenja?

Vjerojatnije je da ćemo upotrebljavati AI za prediktivne algoritme koji će im dodijeliti količinu sredstava koja im je potrebna. Plaćanje će biti transparentno na blockchainu, ali sama primjena tako nečega neće biti “osnovni prihod” kako ga danas razumijemo.

Sustav “društvenih kredita” koje planira Nova Kina nagrađivat će i kažnjavati građane na osnovu onoga što Kineska vlada smatra važnim – prihvaćanje kolektivnih normi, građanska poslušnost, sklad itd.; ali “digitalna stipendija” u ostatku svijeta vjerojatno će biti rezultat digitalnih i životnih “bodova” koji su usklađeni s ljudskim pravima, profesionalnim aktivnostima i načinom na koji dijelimo svoju energiju s društvom po standardu koji je prilično različit od onih koje propisuju državni autoriteti.

Ključni posrednik između takvih digitalnih stipendija u obliku neke vrste UBI-a i samog blockchaina bit će umjetna inteligencija. Naravno, gig ekonomija i ekonomija dijeljenja (sharing economy) moraju sazreti, a to će se ubrzano događati tijekom sljedećih desetljeća.

AI će stalno prilagođavati sustav procjene na osnovu tisuća raznih varijabli. U budućnosti nećemo zarađivati “plaću”. Uzdići ćemo se iznad toga. Neće biti mogućnosti da nekoliko građana nakupi ogromno bogatstvo i preda ga svojoj djeci, omogućavajući koncentraciju bogatstva u rukama malog broja pojedinaca. U budućnosti, tako nešto bit će nelegalno.

Budući koherentni i održivi UBI zahtijeva sljedeće:

  • Naprednu “ekonomiju dijeljenja” unutar koje nastaju novi poslovi, održiviji, s više mogućnosti da se u njih uključi bilo tko te zasnovani na nekoj vrsti hibridne forme između korporacija i NGO-a (NGO – nevladine udruge)
  • Gig ekonomiju, koja omogućava različite karijere i mnogo je više nalik freelance angažmanu nego “radu u poduzeću”, koji još uvijek prevladava
  • Razvijeni blockchain i AI koja može upravljati složenim algoritmima i prediktivnom analitikom potrebnom za poštenu i pravednu raspodjelu “osnovnog prihoda” koji može poprimiti razne oblike, zavisno od nečijih vještina, sklonosti, odabira, globalnog područja i povezanosti.

Kada spominjem blockchain, mislim na ono u što će se razviti javni blockchain kada se nadopuni i integrira sa strojnim učenjem, stabilnošću, kvantnim kompjuterima i samoupravljajućim sustavima koje danas možemo jedva zamisliti.

Ne govorim o nekom altcoinu koji će se pojaviti, ili nekoj korporaciji koja misli da može izdati neki univerzalni token. Govorim o potpunoj promjeni u načinu na koji ćemo gledati na novac i rad u budućnosti, kada će ono što zovemo blockchain, AI i “osnovni prihod” biti radikalno drugačiji i mnogo stvarniji i intimniji nego što su to danas.

 

1

Komentara

  1. Marija Jahn  rujan 21, 2018

    Zvuči predivno, Nadam se da će nešto takvo moći čim prije zaživjeti, jer se svijet raspada po šavovima zbog pohlepe za matriom.

    reply

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.