POW vs POS

Centralizirani novac nadzire i održava onaj tko ga izdaje uz pomoć onih koji ga čuvaju (država + banka).

Decentralizirani novac ne nadzire nitko (ako je doista decentraliziran), ali ga netko mora održavati. Jasno je zašto država održava novac u centraliziranom sustavu, ali zašto bi itko radio posao države u decentraliziranom sustavu?

Odgovor je prilično jednostavan, iako nije bilo jednostavno primijeniti ga u praksi. On glasi: nagrada. Razlog zašto bi netko održavao novčani sustav, ulagao svoje vrijeme i energiju u njega je – dobitak, nagrada, plaća koju će za to dobiti.

O decentralizaciji se i ranije razmišljalo, ali je uvijek bila vezana za idealističke zamisli o “dobrom”, “pravednom” ili “poštenom”. One su izrasle u društvene i političke zamisli (socijalizam, komunizam) koje su neslavno završile jer su u praksi postale još više centralizirane (pod upravom autoriteta) nego kapitalistički sustavi koji su smatrani nepravednima. Ispalo je da je njihova zamjena neprirodna, što je jednako loše, ako ne i gore.

U redu, dakle, kako održavati decentralizirani sustav koristeći prirodnu težnju svakog čovjeka za boljitkom? Satoshi Nakamoto (osnivač Bitcoina) je došao do ingeniozne ideje koju je nazvao “rudarenje”. Netko mora potvrđivati transakcije (nema više banke koja uzima proviziju), ali tko i kako?

Odgovor: svi koji to žele, pomoću računala koja već imaju. Transakcije se bilježe u blokovima koji se stvaraju u određenim vremenskim razdobljima (u originalnom Bitcoin kodu to je 10 minuta). Svaki blok transakcija se šifrira tako da u jednom zapisu koji je relativno kratak – recimo 64 slova i brojaka, zapravo zapišete sve što se događalo prethodnih deset minuta.

To je moguće uz pomoć suvremenih metoda šifriranja. Uzgred, zbog tog šifriranja (kriptografije) novi decentralizirani novac ima naziv – kripto.

Jednom kad se blok transakcija zapiše i potvrdi, nije ga moguće hakirati, dakle zapis je pouzdan. Ali, tko će ga zapisati i kako?

Satoshi je to riješio na još jedan ingeniozan način – igrom! Upravo tako, igrom rješavanja zagonetki. Da bi se dobilo pravo na zapis novog bloka, mora se riješiti zagonetka koja se zove NOONCE. Izraz dolazi od dvije riječi: “number”, broj (odatle skraćeni “no”) i “once”, jednom.

“Noonce” je jedan jedinstveni broj koji zadovoljava unaprijed postavljene kriterije programskim kodom. Ako noonce dodate na početak bloka svih transakcija, dobit ćete izmjenjenu šifru tog bloka. Programski kod zahtijeva da ta izmjenjena šifra ponaša na točno određeni način naspram prethodne šifre (recimo da bude u određenom matematičkom odnosu na nju, manja, veća, x2, djeljiva s nečim i slično).

Kad gledate noonceve svih blokova oni očito zadovoljavaju taj kriterij. Ali, kad imate novi blok, kako ćete znati koji noonce ide ispred svih transakcija da taj novi blok također zadovolji programske uvjete?

Morate isprobati! Morate upotrijebiti metodu pokušaja i pogrešaka i tražiti noonceve! Stavite jedan i vidite da li šifra bloka zadovoljava kriterij. Ne? Stavite drugi. Pa treći, pa stoti, pa tisuću i deseti i tako dalje, sve dok ne pronađete pravi noonce. Jednom kad ga nađete, jasno je da je to taj, da nije mogao biti ni jedan drugi. Ali, unaprijed to niste znali i morali ste ga pronaći.

Suludo bi bilo to raditi ručno, pa to rade kompjuteri. Oprema za rudarenje kriptovalute sastoji se od snažnih kompjutera koji ne rade ništa drugo nego traže taj vražji noonce. Tko ga nađe prvi, njegova djevojka! Odnosno, njegovih je par novih izrudarenih novčića plus provizija za zapis bloka.

Natjecanje. Igra. Nagrada. Najprirodnije moguće. Najprivlačnije moguće. I decentralizirano.

Genijalno, zar ne?

Da, bilo je genijalno odnosno bilo bi genijalno kad ljudi ne bi uvijek pronalazili načine da cijelu stvar okrenu samo u svoju korist. Opisani sustav se zove POW – proof of work, dokaz radom. Morate zaposliti kompjter da rješava noonce zagonetku – dakle morate “raditi” i pri tom trošiti energiju.

Kad bi svi mogli u tome sudjelovati to bi bilo odlično. Ali, što ako neki nabave snažnije kompjutere? Ili možda specijalizirane kompjutere koji rade samo to?

U redu, neka im, mogli biste reći. Važno da održavaju decentralizirani sustav.

Međutim, jednako tako biste mogli uočiti da ste na taj način, dopustivši manjem broju ljudi ili ustanova da održavaju sustav došli u opasnost nove centralizacije.

Sada shvaćate jedan od problema s kojima se suočava kriptovaluta. Vrlo je lako skliznuti u centralizaciju – u mnogim slučajevima ona izgleda djelotvornija nego decentralizacija. U mnogim slučajevi, mora se priznati, doista i jeste djelotvornija. Ali, za centralizaciju plaćamo toliko visoku cijenu da je svakom pametnom jasno kako je potrebno učiniti sve da bismo zamisao o decentralizaciji održali i unaprijedili.

U ovom trenutku imamo mnogućnost za to. Kriptovalute su ta mogućnost, iako nije još do kraja jasno u kojem smjeru će se razvijati.

Jedan od mogućih smjerova je prijelaz s POW na POS.

POS znači “proof of stake”, dokaz ulogom. Rudarenje se ne provodi računalnom snagom, već količinom uloženih sredstava. U teoriji, na taj način bi svatko mogao sudjelovati u rudarenju u proporcionalnom omjeru s količinom sredstava koja posjeduje. Da, bogatiji bi dobivali više, ali morate znati da, ukoliko bi došlo do velike neravnoteže u raspodjeli sredstava (u smislu da mali broj ljudi posjeduje većinu novca), cijeli sustav bi se raspao. U slučaju centraliziranog, nametnutog novca, koji hrani kapitalističku piramidu, upravo to se događa. Novac se sve više koncentrira, bogatiji postaju bogatiji, a siromašni nemaju drugog izbora nego igrati istu igru koja ih je dovela u podređeni položaj.

U slučaju decentraliziranog novca koji bi se koncentrirao na taj način u rukama manjine stvar bi se riješila sam od sebe. Budući da nitko ne prisiljava nikoga da koristi upravo taj novac, ljudi bi se jednostavno okrenuli nečem drugom, a dojučerašnji bogataši bi ostali bez svoje vrijednosti. Dakle, decentraliziranom novcu je u interesu da bude pravilno raspoređen. To ne znači da svi imaju isto, ali to znači da nema takvih ekstremnih razlika kao što je to sada slučaj.

Pravedniji društveni i politički sustav na taj je način ugrađen, odnosno prirodno slijedi iz dobro zamišljenog i održavanog decentraliziranog novca.

Nadam se da sada shvaćate koliko je važno dati kriptovalutama šansu da se razvijaju i opstanu.

Ali, natrag na tehničke detalje. Kako radi POS naspram POW-a? Iako ćete i tu naići na razna mišljenja i pristupe, slijedeća tablica ukazuje na razlike.

Dokaz radom: nagrada se daje prvom rudaru; što više računalne snage, to više rudarske snage; potrošnja energije je velika; rudari i rudarske udruge postaju CENTRALIZIRANI; mora se pokazati DOKAZ da bi se dobilo pravo bilježenja bloka; rudari dobivaju nagradu za blokove

Dokaz ulogom: šansa za rješavanje bloka proporcionalna je uloženim sredstvima; više sredstava znači veću rudarsku snagu; utrošak energije je malen; rudarenje je DECENTRALIZIRANO; moraju se uložiti sredstva da bi se dobilo pravo bilježenja bloka; “potvrđivači” naplaćuju proviziju za transakcije

Da li je POS rješenje problema s kojima se se suočavaju “starije” kriptovalute? Možda. Vrijeme će pokazati što je bolje i u kojem smjeru će kriptovalute krenuti.

Kako god ispalo, od presudne je važnosti da se održi zamisao decentralizacije. Srećom, mnogi razumiju o čemu se radi i što je na kocki. Ovo nije samo “još jedna tehnologija” koja nam može olakšati život ili nas na brzinu obogatiti. Zapravo, ako dobro promislite, kriptovalute će nam u određenom smislu otežati život (sami postajemo svoji bankari, čuvanje privatnih ključeva nosi svoje rizike, aplikacije i novčanici rade sporije jer se moraju sinkronizirati s mrežom, korisnička sučelja nisu tako “prijateljska” kako smo navikli, itd.), međutim njihova najvažnija vrijednost je u tome da će nam PROMIJENITI život, iz smjera centralizacije u pravcu decentralizacije.

A to je vrijedno svakog istraživanja i prilagodbe.

3

Komentara

  1. Sonja Lesjak  studeni 8, 2018

    Kako su tehnički riješili da šansa za rješavanje bloka bude proporcionalna uloženim sredstvima?
    Vjerujem da o tom tehničkom rješenju ovisi i potrošnja energije? Da li kriptovalute bazirane na POS imaju veću brzinu potvrđivanja transakcija?

    reply
    • Adrian
      Adrian  studeni 8, 2018

      Nisam siguran za tehničko rješenje. Mislim da se stvari znatno razlikuju od kriptovalute do kriptovalute. Može se riješiti recimo ovako: dio novčanika ili poseban novčanik se proglasi “ulagačkim”. Sredstva su dostupna u smislu da ih možeš prebaciti na klasični račun. Koliko sredstava si stavio i ostavio na ulaganju, toliko proporcionalno dobiješ. Radi se gotovo o nekoj vrsti “kamate” na sredstva koja držiš na određenom računu.

      Vjeroatno imaju veću brzinu, ali što je još važnije veću skalabilnost. Ethereum je sada pred prelaskom s POW-a na POS. Novi sistem će se zvati “Serenity” i glavna stvar u njemu će biti mnogo veći broj transakcija – recimo manjih, češčih, itd.

      reply
  2. Sonja Lesjak  studeni 9, 2018

    Hvala na objašnjenju 🙂

    reply

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.