Pet kriterija za provjeru decentraliziranosti kriptovalute

Autor članka: Shashank Pattekar

Ne postoje službene mjere za procjenu je li neka kriptovaluta „dovoljno decentralizirana“ niti je tako nešto zacemenetirano za sva vremena (što znači da se situacija s pojedinom kriptovalutom može s vremenom promijeniti). Međutim, budući da decentralizacija igra presudnu ulogu u ekosustavu „lanca blokova“, dobro je znati do koje mjere se decentralizacija primjenjuje u praksi.

Postoji pet kriterija po kojima možete procijeniti je li određena kriptovaluta u prihvatljivoj mjeri decentralizirana.

 

  1. Postotak ukupne količine novčića koju posjeduju gornjih N vlasnika?

Veća decentralizacija kriptoprojekta znači da su novčići podjednako raspodjeljeni među vlasnicima. Na taj način se osigurava da ni jedan pojedinac ili grupa pojedinaca nema pretjerani utjecaj na druge u smislu kontrole nad cijenom novčića i donošenjem odluka u kriptomreži.

N“ može biti bilo koji broj, ali je gornjih 100 postalo popularni standard. Primjercie, u Dashu gornjih 100 posjednika novčića posjeduje samo 15% ukupne količine. U tom smislu, Dash je decentraliziran. U Ripplu, taj postotak je ogromnih 80%, što govori o snažnoj centralizaciji.

Za provjeru ERC20 tokena (najčeščih u kriptoprojektima do sada) koristan je Etherscan. Primjerice, za poznati projekt OmiseGO (OMG) dobit ćete podatak da gornjih 100 najbogatijih računa posjeduje oko 63% ukupne količine novčića. Drugim riječima OmiseGo je relativno centralizirani kriptoprojekt.

 

  1. Je li kod kriptoprojekta otvoren (open source)?

Otvoreni kod kriptoprojekta podrazumijeva otvorenu suradnju, slobodno djeljenje i razvoj dobrobiti za širu zajednicu, naspram jednog prema profitu usmjernog pojedinca ili kompanije. U slučaju otvorenog koda, ni jedan pojedinac ili grupa ne može kontrolirati razvoj projekta te se tako stvara decentralizirano okruženje za nove tehnologije.

Primjerice, jezgra Bitcoin programa sadrži gotovo 18000 doprinosa od 560 različitih izvora (javni dokumenti na GitHubu). Bilo tko može ponuditi novi kod i predložiti promjene koje su otvorene javnosti, povratnim informacijama i mogućim primjenama.

Ako je kod dostupan svakome, projekt se može smatrati decentraliziranim. Ukoliko je kod zatvoren za javnost, prisutna je određna doza centralizacije. U takvim slučajevima kontrolu ima onaj koji nadzire pristup kodu.

 

  1. Postoje li rudarski/ulagački „bazeni“? Kakav utjecaj oni imaju na mrežu?

Moć potvrde blokova putem rudarenja ili ulaganja (mining/staking) morala bi također biti podjednako raspršena, kako u geografskom smislu tako i u smislu snage potvrđivanja.

U slučaju Bitcoina trenutni nadzor nad više od 50% transakcija imaju četiri „rudarska bazena“. Do nedavno su to bila samo tri, pa se može reći da je došlo do malog napretka u distribuciji. Međutim, centralizacija rudarske moći Bitcoina u Kini i dalje ostaje razlog za zabrinutost.

NEO (kriptovaluta i platforma slična Ethereumu) posjeduje sve svoje „čvorove za potvrđivanje“ transakcija, a to znači da je u tom smislu centralizacija očigledna. NEO obećava da će u budućnosti (uz objavu punog protokola) krenuti u smjeru decentraliziranije arhitekture. Ali, dobro je zamijetiti da je njegova trenutna struktura daleko od idealne.

 

  1. Jesu li potvrđivači transakcija motivirani da osiguravaju mrežu?

„Potvrđivači transakcija“ moraju biti nagrađeni za svoj posao osiguravanja konsezusa i osiguravanja određene kriptomreže. Kad to ne bi bilo tako, zašto bi nastavljali s tim poslom? Odsustvo nagrade potvrđivačima transakcija ukazuje da je protokol centraliziran.

U slučaju Bitcoina, rudari su nagrađeni za potvrđivanje transakcija i osiguranje mreže. Motivirani su da nastave s tim jer na taj način imaju priliku zaraditi nagradu za svaki zabilježeni blok kao i zaradu u obliku provizija za transakcije.

Ripple s druge strane ima svoj vlastiti mehanizam konsenzusa (RCPA). Novčići na Ripple mreži su već „izrudareni“ unaprijed, pa oni koji potvrđuju transakcije nisu nagrađeni za svoj rad. To znači da tim iza Rippla u osnovi kontrolira konsenzus protokola mreže, što ukazuje na visok stupanj centralizacije.

 

  1. Kako djeluje upravljačka struktura?

U idealnom slučaju, proces donošenja odluka o mreži bi također morao biti decentraliziran. Ako jedna osoba, ili jedan entitet (kompanija) odlučuje o promjenama i/ili nadogradnjama softvera, radi se o centralizaciji.

Nedavno je objavljen rad o stanju upravljanja u kritoprojektima pod nazivom „Društvo ravnopravnosti ili dobronamjerna diktatura: stanje upravljanja kriptovalutama“ (University College London:,“Egalitarian Society or Benevolent Dictatorship: The State of Cryptocurrency Governance,”)

U radu se razmatra broj programera koji pridonose razvoju Bitcoin i Etherium programa. Bitcoin pokazuje više decentralizacije kad su u pitanju prijedlozi za unapređenje, A Etherium je više decentraliziran u smislu rasprava o kodovima osnovnog programa.

Pitanje upravljanja je posbeno važno prilikom procjene dobrobiti investiranja u ICO („inicijalna ponuda novčića“). Često će pokretači tvrditi da su određene značajke upravljanja projektom ugrađene u tokene pomoću pametnih ugovora, ali u praksi to ne mora biti tako čime pokretači projekta zadržavaju mnogo više kontrole nad novčićima nego što tvrde.

 

0

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.