Opasnost zvana kvantni kompjuter

Tako dugo dok se lanac blokova ne može razbiti ni hakirati, kriptovalute su sigurne. U ovom trenutku doista je tako: ni jedan kompjuter ne može ni približno ugroziti tehnologiju na kojoj počivaju kriptovalute. No, možda ste čuli primjedbe o tome da će kvantni kompjuteri to promijeniti. Većina utjecajnih programera (recimo Vitalik Buterin, mastermind iza Etheriuma) tvrde da za prilagodbu ima vremena. Neki drugi, primjerice pokretači projekta Quantum Resistant Ledger (QRL) već su se pripremili za takvu situaciju i tvrde da su razvili kriptovalutu koja je spremna za opasnost zvanu kvantni kompjuter.

Uskoro će takve rasprave postati životno važne, a u međuvremenu, dok to čekamo, znate li o čemu se radi kad se kaže “kvantni kompjuter”?

Ukratko: naša računalna tehnologija počiva na čipovima napravljenih od osnovnih modula. Ti moduli sadrže mnoštvo takozvanih “logičkih vrata” koja predstavljaju različite kombinacije tranzistora. Tranzistori su doslovce električni prekidači; svaki od njih može biti u dva stanja – otvorenom ili zatvorenom. Računalo je zapravo skup ogromnog broja tih malih komponenti koje propuštaju ili ne propuštaju elektricitet (a to znači informaciju) kroz sebe.

Što je tranzistor (prekidač) manji, to je brži i troši manje energije. U ovom trenutku, veličina tranzistora se približava atomskoj skali.

Čisto radi osjećaja: svaki od miljardi tranzistora u vašem pametnom telefonu veličine je oko 14 nanometara. Jedna vlas vaše kose široka je 100000 nanometara. Dobivate osjećaj koliko je to malo? 🙂

Problem je u tome što, jednom kad se veličina tranzistora još smanji, doći će do učinka koji se naziva “kvantno tuneliranje”. Tranzistori će biti toliko mali da, kad će primjerice trebati zapriječiti protok elektrona, elektron će bez obzira na to proći kroz prepreku i naći će se na drugoj strani zatvorenog tranzistora.

S jedne strane to stvara problem, ali s druge postoje zamisli da se ta pojava iskoristi u izgradnji bržih i boljih strojeva.

U običnom računalu (onakvom kakvog koristimo danas) informacija je šifrirana u bitovima koji mogu biti ili 1 ili 0. Umijesto bitova kvantni kompjuteri će koristiti “qubitove”. Umijesto samo 1 ili 0, qubitovi mogu biti u stanjim između (primjerice 37% nula, 63% jedan).

Qubitovi će “pasti” u čvrsto 1 ili 0 stanje tek ako se na njih obrati pažnja (ako ih se promatra). Što to točno znači u tehnološkom smislu tek ćemo vidjeti, naravno.

No, jasno je da broj mogućih kombinacija s qubitovima enromno raste. Ono što je sada 16 bitna osnova rada računala odjednom postaje… nezamislivo mnogo jer svaki qubit može biti u praktično svakom zamislivom stanju.

Brzine izračunavanja rastu, stvara se potencijal za stvaranje svjesne umjetne inteligenicje, a šifriranje lanca blokova koje osigurava pouzdanost kriptovalute zasigurno dolazi u pitanje.

Na neizbježno pitanje kada će se pojaviti kvantni kompjuteri nitko nema točan odgovor, ali vjerojatnost da će to biti unutar deset godina od sada vrlo je velika.

Je li Vitalik Buterin u pravu? Hoće li se kriptovalute prilagoditi na vrijeme? Jesu li umovi iz QRL-a doista napravili kriptovalutu koja je otporna čak i na buduće kvantne kompjutere?

Pa… živimo u zanimljivim vremenima! Vidjet ćemo. 🙂

0

Bilo bi mi drago čuti vaše mišljenje, pitanja ili komentare članka kojeg ste upravo pročitali...


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.